U tjednu pred nama Vlada će i službeno donijeti odluku o raspuštanju Sabora, pa parlamentarne izbore možemo očekivati u nedjeljama između 14. travnja i 12. svibnja. Bit će to, dakle, najkraća izborna kampanja dosad, ali oporba već mjesecima govori da je spremna za izbore pa im to ne bi smjelo predstavljati problem.
O izbornim šansama, pripremljenosti pojedinih stranaka, izbornoj kampanji i mogućim rezultatima izbora razgovarali smo s dubrovačkim komunikolozima i političkim analitičarima Marom Alavanjom i Krešimirom Macanom. Obojica se slažu da HDZ jest u izvjesnoj prednosti, ali bi se nakon izbornih rezultata mogao naći u ozbiljnim izazovima, do mjere da je moguće čak i ponavljanje izbora. Dubrovačko neretvanska županija dio je 10. izborne jedinice koja zapravo počinje istočno od Solina, uključujući i Split s otocima. Čini se da HDZ ovdje ima jasnu prednost i da je Dalmacija općenito, uz Slavoniju, najjače uporište ove stranke. Međutim, nije svejedno koliko će mandata osvojiti. Most i Domovinski pokret su u 10. jedinici prilično jaki. Iako Božo Petrov i Nikola Grmoja, nisu na listi, njihov utjecaj može Mostu donijeti jedan do dva mandata. Zbog toga je HDZ i aktivirao Damira Krstičevića, koji ima izrazito veliki utjecaj u braniteljskoj populaciji i na desnom biračkom spektru. Listu će nositi Branko Bačić, koji je bolje od ikoga iskoristio svoj kratki ministarski mandat i pozicionirao se kao izuzetno uspješan obnovitelj Banovine. Ono što za tu stranku ipak jest problem je što na prostoru Splita i Splitsko-dalmatinske županije, gdje je koncentrirana većina njihovog biračkog tijela, HDZ nema niti jedno prepoznatljivo lice osim bivšeg gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare.
SDP je u ozbiljnom problemu. Borit će se za najviše dva mandata. Njihovu listu vodi Ranko Ostojić i to mu je prvi nastup u 10. izbornoj jedinici ali u Splitu ima ozbiljan rejting. Ako će se u 10. izbornoj jedinici držati svojeg uobičajenog muško-ženskog krojenja liste, onda će druga na listi biti Ivana Marković, a treći gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, koji bi mogao dobiti i dosta preferencijskih glasova.
Glavni konkurent SDP-u je Puljkov Centar, s kojim je SDP u ratu i na dubrovačkom i na splitskom području.
Krešimir Macan upozorava na to da se slika koju u medijima stvaraju novinari, kao predstavnici kritičke javnosti, često ne podudara s načinom na koji razmišljaju birači. Od raznih političkih skandala, biračima je ipak važnija osobna korist koju im nudi pojedina politička opcija.
– Treba praviti razliku između onoga što je važno medijima i onoga što je važno biračima. Ako problem ne utječe na dnevni život birača, zaludu je sav pritisak medija. Mediji su mogli odlučujuće formirati mišljenje biračkog tijela dok je nacija pratila jedan TV dnevnik. Danas imamo tri TV dnevnika, a svakome pada gledanost jer ljudi sami biraju što će gledati i kako će se informirati. Važno im je hoće li se povećati mirovine. Razumjet će da vlast možda ima neki problem, ali vide da ekonomske brojke rastu, da je Vlada ograničila cijenu struje i plina i da im je dobro.
Zapravo, Vlada nije dobro komunicirala što su sve napravili jer građani zbog Vladinih mjera nisu ni osjetili problem drastičnog skoka energenata. Da su se mjesec ili dva borili s enormnim računima, odluka o ograničavanju cijena dosta bi dobila na važnosti.
Korupcija jest na drugom mjestu važnosti u svim političkim anketama, ali građani vide da ministri "lete" jer su nekoga zaposlili ili su provukli karticu za privatne potrebe. Ljudima nije toliko važno da se ne krade, nego im je važno da se krađe i korupcija procesuiraju, a tu padamo na učinkovitosti pravosuđa. Najbolji je slučaj Josipa Rimac, koja jest osuđena za to što je uzela nekakve kuće, ali ta joj imovina nije oduzeta. Zato je toliko ljudi došlo na prosvjed protiv Turudićeva imenovanja, dok su na prosvjedu protiv "lex AP" bili samo novinari i poneki političar.
Ljudi znaju da su informacije curile i prije, kad je to doista bilo kažnjivo, a sada je Vlada ipak u novi prijedlog zakona unijela iznimku koja kaže da curenje informacija nije kažnjivo ako postoji javni interes.
Macan smatra da teme kojima oporba povremeno "gađa" HDZ nisu dobro pogođene. Korupcija nervira i članove HDZ-a, ali ljudi vide da Plenkovića tu nema, smatra Macan.
– Oporba mu predbacuje da nije promijenio HDZ, nego da je stranka promijenila njega. Ali to nije točno – gdje su danas Brkić, Karamarko i ekipa, gdje je njihova retorika i cijeli taj narativ?! Iz predsjedništva stranke u koje je Plenković izabran nakon Karamarkove ostavke 2016. godine, ostali su samo Anušić i Butković. Što se tiče rejtinga HDZ-a, on je sada između 28 i 30 posto, a budući da ankete govore o 20 posto neodlučnih, rejting stranke realno je na 33 do 35 posto. Domovinski pokret je na 7-8, Most na 8-9 posto. To nam govori da je desni dio političkog spektra prilično blizu svojeg izbornog limita. Na lijevom je dijelu SDP sada 15 do 18 posto, Možemo, koji je u padu na osam posto, pa onda svi ostali. Iz bazena neodlučnih glasova najviše bi mogla profitirati ljevica. Bitno je vidjeti kako će proći SDP, a na toj bi strani još Centar Ivice Puljka mogao osvojiti dva mandata, IDS tri u Istri i možda još prođe Matija Posavec u Varaždinu. HDZ realno ide na 60 mandata, pa mu uz tri glasa dijaspore i osam manjinskih glasova treba još i Most. Jer kako budu išli s DP-om, onda se moraju odreći manjinaca, pa su opet u problemu – kaže Macan.
Osvrnuo se i na utjecaj predsjednika Milanovića, koji je rekao da će mandat za sastavljanje Vlade dati onome tko mu donese 76 zastupničkih potpisa. Smatra da bi, ako dođe do ucjenjivanja kao 2015. godine, lako moglo doći do ponavljanja izbora.
Dubrovački komunikacijski stručnjak sa zagrebačkom adresom Maro Alavanja slaže se da HDZ ima inicijativu i nacionalno i u Dalmaciji. Međutim, napravili su i pogrešku koja im nije trebala:
– Vidi se da su se pripremili, definirali radna tijela i sve ostalo. Ali greška što u najužem timu nemaju ženu nepotrebno im je otvorila front. No na ljevici je kaos. Unutar 48 sati od najave raspuštanja Sabora izbili su problemi sa SDP-om i Puljkom u Splitu, Socijaldemokratima i Čačićem u Varaždinu, pa onda još u Istri, gdje se IDS ogradio od koalicije. Do jučer je ljevica govorila da su spremni za izbore, a sad se pokazalo da nisu. Ponavljali su da se neće baviti ideološkim raspravama i osobnim odnosima, a onda iz koalicije isključe Socijaldemokrate i Most. Već sada je upitno kako će na tom spektru surađivati Davor Nađi (Fokus) i Katarina Peović (Radnička fronta), koji imaju dijametralno suprotne stavove o ekonomiji i mnogim drugim temama.
Na desnici je pitanje koliko će DP, Most i Suverenisti nagristi HDZ. Zbog toga je na skupu HDZ-a i došlo do onog Šeksova divljanja kojim se zapravo targetiralo desno biračko tijelo. Bačić je dodao da će surađivati sa svim desnim strankama koje "ne lupaju" po HDZ-u.
Što se neovisnih tiče, Damir Vanđelić i Marko Jelić nemaju vremena za pripremu, a jedinu šansu dajem Matiji Posavcu. Ako on dobije mandat, bit će zanimljivo vidjeti na koju će stranu ta ruka u Saboru otići.
I Maro smatra da stranke nisu u stanju alavija komunicirati s biračima. Njihove su poruke dosadne, a u kampanji se oslanjaju na glupave, čak i potrošene slogane:
– Ne razumijem tko plaća te slogane tipa "za bolju Hrvatsku". Najgore je što ništa komunikacijski nije planirano i svodi se samo na slogane – kaže mladi dubrovački komunikacijski stručnjak sa zagrebačkom adresom. – Političari naročito zaostaju u komunikaciji s mlađim biračkim tijelom, do kojih zapravo uopće ne dopiru. Posljedica je toga da mladi apstiniraju od izbora pa onda opet stariji kreiraju političku sliku i sve tako unedogled.
Jedno je otvoriti TikTok account, a drugo mladima prezentirati svoj program. Političari koriste ovu platformu da bi podijelili pjesmu Baby Lasagne. Možda tako i steknu neke simpatije, ali ništa nisu objasnili. Dokle god bude tako kod nas, neće se raspravljati o Blockchainu i umjetnoj inteligenciji, nego o tome treba li nam pečat na nekom dokumentu.
Kako onda kod nas, ali i u Europi općenito buja populistički spektar? Alavanja smatra da je populizam krivnja medija koji, umjesto ključnim raspravama, prostor daju političkom performansu kakvim se bave Miro Bulj i Hrvoje Zekanović. Upozorava na to da je Velika Britanija zbog populističke rasprave o migrantima izašla iz EU-a.
Sada je ta tema aktualna kod nas, što govori da i u tome zaostajemo. Proganjamo strance koji su kod nas došli raditi poslove koje Hrvati ne žele, a istodobno sami imamo manjak radne snage.