Na inicijativu Gradskog kotara Grad, u tijeku je popis stanovništva dubrovačke povijesne jezgre. Volonteri GK-a će do zadnjeg dana 2022. godine obilaziti domaćinstva unutar zidina kako bi proveli interni popis stanovništva i time ispunili jednu od zadaća Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”, a odnosi se na praćenje demografske slike.
Zadnji popis 2016.
Broj stanovnika povijesne jezgre već dugo je i kontinuirano u padu. Uz brojne prepreke u održavanju objekata, tom su trendu pridonijela kretanja na tržištu nekretnina i cvjetanje rentijerstva. Činjenica je kako se povijesna jezgra prvenstveno doživljava kao resurs i tako se prema njoj se odnosi.
Posljednji popis stanovništva povijesne jezgre proveden je 2016. godine kao dio sociološke i demografske studije tijekom izrade Plana upravljanja. Tada je u Gradu živjelo 1.557 stanovnika u 568 kućanstava, trećina je bila starija od 65 godina i živjela je sama. Na nedavnim izborima za gradske kotare u registru birača Kotara Grad bilo je 1.770 osoba, što je više od spomenutog popisa. Državni zavod za statistiku još uvijek nije objavio sve podatke lanjskog Popisa stanovništva Republike Hrvatske niti su poznati njihovi rezultati za spomeničku jezgru Dubrovnika.
- Prema Planu upravljanja, imamo zadaću pratiti životne parametre, a popis iz 2016. nam je nulta točka. Iako je popis bio planiran još za 2021., kako sve pa i to kasni, građani su ga odlučili sada provesti. Svrha je doći do podataka koliko je smanjen broj stanovnika. Popis koji je država lani provela nema rezultata, a treba imati na umu da je proveden mrežnim putem što je u konačnici rezultiralo time da se tu prijavio dio ljudi koji uopće ne živi u Gradu - kaže Marin Krstulović, predsjednik Vijeća Gradskog kotara Grad.
Kao i mnogi stanovnici povijesne jezgre koji su iznijeli svoje stavove u otvorenoj Facebook grupi Gradski kotar Grad, i Krstulović je uvjerenja da unutar zidina živi mnogo manje ljudi od službene statistike. Koje su to ‘beneficije’ i razlozi zbog kojih bi se netko prijavio u Grad? Neki spominju parking, drugi naknade za novorođeno dijete.
- Svaki stanovnik može vidjeti da se gubitak stanovništva nastavlja. Popisi su tajni. Netko misli da će nešto dobiti zato što se na popisu prijavio u povijesnoj jezgri. Neće! To su tajni podaci u koje nitko nema uvida osim osoba koje ih obrađuju i uništavaju se nakon pet godina. Popis se radi u svrhu praćenja demografske slike – komentira Krstulović i dodaje: “Možda je do parkinga, ali mislim da su krucijalni razlog zbog kojeg se ljudi prijavljuju u Gradu apartmani koji se vode kao objekti za pružanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu. Zbog toga ljudi često bivaju prijavljeni na mjestima gdje ne žive. A, domaćinstva zapravo nema, ostaje samo apartman”.
ZOD: Mi smo samo tehnička podrška
Podaci se prikupljaju i čuvaju u Zavodu za obnovu te će putem zadanih mehanizama Plana upravljanja biti stručno obrađeni kako bi se izradila nova sociološka i demografska studija.
Zavod je samo tehnička podrška u vidu tiskanja i fizičkog čuvanja popisnica i anketnih listova, napominje Mihaela Skurić, ravnateljica ZOD-a.
- Svako mjerenje praćeno je pogreškama, ali vjerujem da ovo naše ima manje grešaka od onoga kojeg provodi netko tko nikad prije nije bio tu u Gradu ili mrežnog sustava koji dopušta samostalno upisivanje podataka – kaže Krstulović.
Prije šest godina bilo je 50-ak osoba koje nisu pristale na popisivanje, ove godine ih je manje. Neki su i službeno tražili pojašnjenje Zavoda, koji je zakonski temelj provedbe popisa i anketnih pitanja. Stanovnici se nisu dužni odazvati ovom popisu.
- Šteta je što mi moramo određivati tempo, a da se netko u Gradu ne brine o tome koliko je žitelja povijesne jezgre, koliko imamo praznih stanova, a koliko apartmana. Svi ti podaci su koristan alat za planiranje bolje budućnosti Dubrovnika – kaže Krstulović.