Mljet je ovih srpanjskih dana dvostruki rekorder, po temperaturama zraka, ali i mora. Na kopnu je 19. srpnja na Odisejevu otoku izmjereno čak 39 stupnjeva Celzija, dok se akvatorij ugrijao na 28 Celzija. Tek malo bolje prolazi dubrovačko područje koje je već danima pod toplinskom ‘kupolom’, od osvježenja ili barem kraćeg pljuska bez posljedica po ljude i imovinu kao u Zagrebu, nema na vidiku. Znanstvenici suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovnik dr.sc. Rade Garić u uvjetima sveopćeg zatopljenja obišao je more oko Lokruma i potvrdio da temperatura neće tako skoro pasti:
Neće lako zahladiti
- Visoke temperature more su posljedica dugog perida jako stabilnog vremena bez vjetra, što onemogućuje miješanje gornjih slojeva mora. Topla morska voda je lakša od hladne pa pluta po površini. Mjerenjem temperature na postaji Lokrum do dubine 100 metara oceanografskom sondom 19. srpnja 2023. utvrdili smo da je temperatura 25 do 26°C sve do 9 metara dubine, kada naglo pada na 21°C. Slična situacija s visokim površinskim temperaturama se dogodila i sredinom lipnja 2022. kad su se također bilježile vrlo visoke temperature površine sve dok se površinski sloj nije izmiješao uslijed bure. Ove godine vremenska prognoza za sljedećih tejdan dana ne najavljuje epizode vjetra tako da očekujemo da će se visoke površinske temperature zadržati još neko vrijeme - kazao nam je dubrovački znanstvenik kojega smo pitali i kakav je utjecaj dugotrajno toplog mora na biljni i životinjski svijet podmorja juga Jadrana:
Ugroženi sesilni organizmi
- Visoke površinske temperature su manje pogubne za živi svijet od generalnog trenda zatopljavanja mora koji bilježimo u Jadranu uslijed klimatskih promjena. Početkom ljeta topli sloj je ograničen na desetak metara od površine, dok se u kasno ljeto i ranu jesen zadnjih godina visoke temperature od dvadesetak stupnjeva Celzija znaju bilježiti do stotinu metara dubine. To je posebno pogubno za sesilne organizme koji su pričvršćeni za podlogu te ne mogu pobjeći visokim temperaturama, a žive na dubini ispod 30 metara, kao što su koralji i spužve.
U Institutu za more i priobalje trenutačno su aktivna dva projekta Hrvatske zaklade za znanost koja se bave proučavanjem južnog Jadrana (SpaTeGen i DiVMAd), u mom i voditeljstvu dr.sc. Mirne Batistić, u sklopu kojih se mjere parametri mora, dok je kolega Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu voditelj projekta Adricor koji se bavi masovnim ugibanjima koralja u Jadranu uslijed klimatskih promjena, otkriva Garić.