Najveći dio korisnika, njih 8.525, prima starosnu mirovinu, a ona je u prosjeku 3.294,85 kuna. Invalidska mirovina korisnika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, je 2.170 kuna, a 1882 građanina primaju obiteljsku koja je u prosjeku 2.770 kuna.
Nemaju previše, ostali imaju premalo
- Ogromna je razlika živjeti s tim novcem u Dubrovniku i u drugom hrvatskim gradovima. Možda je negdje to i dobra mirovina, moje bi kolegice u drugim gradovima čak bile sretne da imaju tri tisuće kuna mjesečno. Istina, dobar dio ljudi u Dubrovniku ima i priliku za dodatne prihode i zbog toga naš grad nije mjera. Međutim, ljuti me što umirovljenik nema pristojnu mirovinu s kojom može živjeti bez dodatnog rada pod stare dane – komentira Olga Muratti, predsjednica Hrvatske stranke umirovljenika Dubrovnik.
Braniteljsku mirovinu, ostvarenu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u Dubrovniku primaju 863 korisnika, a njihova je prosječna mirovina 6.053,47 kune. Mjesečna su im primanja tristotinjak kuna niža od prosječne plaće zaposlenika u Hrvatsku u siječnju ove godine.
Istodobno, 70 umirovljenih djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba u prosjeku prima 3.551,77 kunu mjesečno.
- Branitelji su dali svoj obol i stvarali državu i imaju pravo na mirovinu. Međutim, svatko ima pravo pristojno živjeti i dostojanstveno stariti. Ne bih rekla da je to njima previše, nego da ostali imaju premalo – komentira Muratti, ujedno i savjetnica gradonačelnika Dubrovnika.
Besplatno dopunsko
Na županijskoj razini prosječna je mirovina niža nego u Dubrovniku i iznosi 2.810 kuna. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 28.471 korisnika mirovina, od toga 21.551 ima starosnu mirovinu (njihov je prosjek 2.969,10 kuna mjesečno). Nadalje, u županiji je 1.997 korisnika invalidske ZOMO mirovine s prosječnom mirovinom 2.140 kuna i 4923 ZOMO korisnika obiteljske mirovine s u prosjeku 2.388 kuna.
- Mnogo se toga treba mijenjati, a 2020. smo proglasili godinom borbe protiv siromaštva. Utvrdili smo cenzuse koje bi trebalo poštivati kod prava na dopunsko osiguranje, kod plaćanje HRT pretplate i drugih prava. Moramo zaštititi najugroženije kategorije društva, a u posebno nepovoljnom položaju su oni koji su dio radnog staža stekli u drugim republikama bivše Jugoslavije, kojima su se primanja znatno smanjila neovisno o stažu. I kroz socijalne programe jedinica lokalne samouprave može se poboljšati loš financijski položaj. Dubrovnik ima i ranije je imao pristojan socijalni program, od besplatnog javnog prijevoza do zaštitnih dodataka – kaže Muratti.
HSU se zauzima za drugačiji zakon o obiteljskim mirovina na način da se osoba može zadržati vlastitu i dobiti dio mirovine umrloga člana obitelji.