Vedro nebo, neuobičajeno gusto prošarano tragovima zrakoplova u preletu prošlog vikenda iznad Dubrovnika uzbunilo je mnoge. Sugrađani su se pitali odakle toliko ‘oblačića’ iza zrakoplova u preletu, je li oboren rekord posezone u zračnom prometu. Javili su se i dežurni teoretičari zavjere, zabrinuti da će im zlokobni ‘chemtrails’ škoditi zdravlju.
Kristalići leda
Što se točno dogodilo i ima li razloga za zabrinutost, pitali smo direktora Zračne luke Brač i stručnjak za zrakoplovstvo Tonči Peović koji kaže da su tragovi koji su se tog dana vidjeli diljem Dalmacije i sjevernije prema unutrašnjosti BiH zapravo posljedica stvaranja leda kao produkt izgaranja avionskog goriva.
- Govorimo o ugljikovodicima koji bi trebali biti čisti u avionskom gorivu, a s kisikom se pretvaraju u ugljični dioksid i vodenu paru. Ako je velika razlika temperature na visini i prevelika vlažnost, dolazi do kondenzacije i stvaranja sitnih kristalića leda koji se dulje zadržavaju. U normalnim atmosferskim uvjetima, vodena para apsorbira se u zraku koji je upije pa ona ne ostaje u obliku tragova. Kristalići leda nakon nekog vremena ispare pretvaranjem iz krutog u plinovito stanje i tako nestanu u atmosferi. U nedjelju se kristalići očito nisu evaporirali, nisu se pretvarali iz krutog u plinovito stanje. Meteorološki uvjeti su se tako posložili da se dulje održala posljedica izgaranja - ističe Peović i pojašnjava kako brojnost tragova iza aviona ne znači da je frekvencija preleta veća od uobičajene, već samo da je uočljivija zbog vremenskih uvjeta.
Odbacuje i priče o famoznim toksičnim ‘chemtrails’:
- Prema mojim spoznajama, nema govora ni o kakvom trovanju, već samo o produktu izgaranja ugljikovodika kao goriva. Ima tu još primjesa, kao što su male količine sumpora i ugljičnog monoksida, no to je zanemarivo i bezopasno za ljude ispod jer su aviogoriva uglavnom jako čista i filtrirana radi sigurnosti, s vrlo malo primjesa. U svakom slučaju, to su bezopasne aktivnosti, osim ugljičnog dioksida koji avijacija generira u omjeru nekih 3 posto od ukupne količine. Taj ugljični dioksid je jedan od razloga promjene klime a s tim se zrakoplovstvo nosi prelaskom na neškodljiva goriva kao što je vodik. Ta tranzicija u sljedećem desetljeću bit će izazov za zračne luke, avioprijevoznike i proizvođače motora – kaže sugovornik i tumači dalje zbog čega tragovi na nebu imaju oblik oblaka:
- Oblaci su kapljice vode ili kristalići leda koje mi vidimo kao oblak. On je gust i stisnut vjetrovima na jednom mjestu, dok kod tragova zrakoplova kapljice vode i kristalići leda nastaju kao produkt izgaranja motora kako avion prolazi. Te kapljice vode i kristaliće leda mi vidimo kao izduženi oblak – veli zrakoplovni stručnjak kojega pitamo i dokle seže zračni put poviše Dubrovnika.
Zračna autocesta
- Postoje točno određene križne točke i putovi, a ovaj preko Dubrovnika ide dalje za Crnu Goru prema jugu, sjeverno prema Splitu i Italiji. Sve zavisi kojim putem ide koji zrakoplov, ali mi smo na ruti prelijetanja prema Bliskom i Dalekom istoku.
- Znači, sve što ide za Indiju i Kinu uglavnom prelazi iznad nas. Zemlje sjeveroistočno, Njemačka, Engleska ili Francuska, uglavnom biraju trase preko Slavonije i Srbije te se uključuju na Crno more. Zrakoplovi u letu ne smiju izaći izvan zračnih puteva, njima je to kao autocesta. Postoje određene prekretne točke, fiksovi kao Dubrovnik u Konavoskom polju preko koje svaki zrakoplov mora preletjeti i o preletu javiti Kontroli leta – naglašava Tonči Peović.
Na upit je li moguće prebrojiti dnevni promet zrakoplova, odgovara kako je to danas javno dostupna informacija iz više izvora.
- Eurocontrol vodi evidenciju svakog leta, računaju čak i emisiju C02 na svakom letu, a statistiku detaljno vodi Hrvatska kontrola leta kao zasebna državna tvrtka za upravljanje zračnim prometom. Bilježe se maksimalne težine i dužine milja preleta preko Hrvatske radi naplate - objašnjava sugovornik.