Što je s rasvjetom u crvenoj i plavoj boji koja je prije desetak i više godina spektakularno zasvijetlila na pročeljima zgrada na Stradunu, a već je dugi niz godina izvan upotrebe? Potaknuo je to pitanje komentar jednog stanovnika povijesne jezgre koji se zapitao zašto se, ako već ne služe svrsi, ne uklone rasvjetna tijela sa spomeničke baštine koja uostalom mogu biti i potencijalna opasnost prolaznicima ukoliko se ‘otkače‘? Jesu li rasvjetna tijela koja predstavljaju dio blagdanske rasvjete u ispravnom stanju ili ih je načeo zub vremena, zašto ih se ne koristi barem prigodno, pitali smo gradsku upravu.
- Grad Dubrovnik kontinuirano usavršava i modernizira proizvode i usluge za građane, a u sklopu priprema za jubilarni 10. Dubrovački zimski festival između ostalog je planirana i izrada novog modela blagdanskog ukrašavanja cijelog gradskog područja. Kao preduvjet takvom projektu provest će se i revizija postojeće rasvjete i eventualna modifikacija iste, a planiran je i nastavak programa interaktivne 3D igre za djecu u Parku Pile kao svjetlosne atrakcije - najavljuju iz Grada pa dodaju:
- Dubrovnik se 2022. godine pridružio listi europskih i svjetskih gradova koji organiziraju festival svjetla Lumiart 2022. tijekom kojeg su predstaljene svjetlosne instalacije i projekcije unutar zidina na nekoliko lokacija, uključujući i one interaktivne. Ove vrste festivala prepoznate su kao trend u Europi i svijetu te će i Grad Dubrovnik zasigurno nastaviti proširivati turističku ponudu u tom smjeru, poglavito u kontekstu cjelogodišnjeg turizma.
Naglašavaju još kako su to ‘LED svjetiljke koje su energetski učinkovita tehnologija izvedena svjetiljkama koje su usmjerene na način da osvjetljavaju površinu zidova kuća i kao takve ne proizvode dodatno svjetlosno onečišćenje i ekološki su u potpunosti prihvatljive‘.
- U povijesnoj jezgri sve izmjene i intervencije moraju biti izvedene uz suglasnost konzervatorskog odjela u Dubrovniku štiteći izvornost i vizualni identitet kulturne baštine, ali i u skladu s donesenim Planom upravljanja koji ima za cilj osigurati dugoročni razvoj grada na održivim postavkama i očuvati kvalitetu života građana povijesne jezgre - poručuju iz Grada te spominju kako je crveno-plava rasvjeta postavljena je 2009. godine u sklopu projekta rasvjete povijesne jezgre vrijednog oko 28 milijuna kuna sa PDV-om (oko 3,71 milijuna eura).
Podsjetimo se, cjelokupni projekt rasvjete gradske jezgre i kontaktnih zona pokrenutog je još 2006. godine, za mandata tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice. Prema pisanju medija Studiju javne rasvjete je izradila tvrtka Philips Lighting putem tvrtke Brenum, projekt Nova Lux, a posao je dobio Konel. Prva faza uključivala je osvjetljavanje vanjskog dijela zidina i tvrđava, a druga rasvjetu unutrašnjosti povijesne cjeline. Philipsova studija predviđala je tri vrste osvjetljenja, dnevno, noćno i blagdansko, što je uključilo osvjetljavanje dijelova pročelja zgrada na Stradunu u jednom smjeru plavom, a u drugom crvenom bojom, uz zadržavanje bijele svjetlosti na konturama zidina.
Godine 2008. sklopljen je ugovor između Društva prijatelja dubrovačke starine, Grada Dubrovnika i Konela, prema kojem je, potvrđuju u DPDS-u, Društvo dalo namjensku donaciju od nepunih 23 milijuna kuna, a Grad je vodio sve vezano za investiciju. Nakon odrađenog dijela poslova na rasvjeti, dolazi do niza problema koji koče realizaciju projekta.
- Projekt rasvjete povijesne jezgre je napravljen tek djelomično, kaže Andro Vlahušić koji je zamijenio Šuicu na gradonačelničkoj poziciji 2009. te ‘naslijedio‘ daljnje (pro)vođenje ove investicije.
- Završilo je tako da se na sudu vodi kazneni postupak protiv odgovornih ljudi jer nisu napravili posao kako treba – tvrdi Vlahušić i nastavlja:
- Turisti Grad doživljavaju kao skulpturu, zašto ta skulptura nije osvijetljena? Grad je u mraku. Mi smo napravili nekoliko projekata ozbiljne javne rasvjete vanjskog kruga zidina ali konzervatori nisu dali suglasnost. Zašto ne osvijetlimo krug zidina da se sigurnim dijelom zidina, ne onim morskim, dakle od Bokara do Minčete i od Minčete do sv. Luke i sv. Ivana može šetati do deset, jedanaest ura navečer, kada je najveći broj ljudi u Gradu, a sve zatvoreno i muzeji i zidine? - pita se Vlahušić a na ponovljeno pitanje o problemima spomenutog projekta, dodaje:
- Potrošene su pare djelomično, tko će se sjećati svega toga? Ali zašto sada ne napravimo normalnu, modernu, rasvjetu vanjskog kruga zidina? Sjetite se samo kako izgleda Porporela, pa na Pločama su najskuplji hoteli jer gledaju Grad, a taj Grad tone u mrak – zaključuje Vlahušić.
Tvrdnja da Grad, naravno simbolično, tone u mraku, djelomično i stoji. U Portu još postoji mogućnost da prepoznate osobu koja vam dolazi u susret, na Porporeli nikakav trud neće pomoći, tamo vlada mrkli mrak. Za pohvalu je što se po dubrovačkim cestama i ulicama postavlja ekološki prihvatljiva rasvjeta ali valjalo bi, već kad se kontinuirano radi na javnoj rasvjeti, promisliti i o dodatnom osvjetljenju dijelova povijesne cjeline.