Nije šala, pušenje kanabisa na mnogim javnim mjestima u Njemačkoj je legalno od 1. travnja. Joint mogu zamotati svi u dobi od 18 godina i stariji, a kod kuće im je za osobne potrebe dopušteno držati do 50 grama ‘trave’ i nositi maksimalno 25 grama vani. Konzumacija trave dopuštena je gdje god nije izričito zabranjena, kao primjerice u školama, bolnicama, na dječjim igralištima...
Je li ovakav model primjenjiv u Hrvatskoj kao zemlji Europske unije, raspitali smo se kod Dubrovčana. Sociologinja Nikolina Hazdovac Bajić svjesna je da su u društvu stalno prisutne polemike o tome može li li legalizacija marihuane biti korisna ili ne.
Korisno ili štetno?
- Zapravo nisam sigurna, trebalo bi poslušati stručnjake. Ako oni kažu da će to naštetiti ili povećati dostupnost marihuane, onda bi svakako trebalo dobro razmisliti o tome. S druge strane, vidim da se puno država kreće u smjeru legalizacije droga pa i nekih jačih droga, u Švicarskoj je, čujem, bilo i nekakvih pokušaja prema legalizaciji kokaina, ali to su koraci kojima ne bi trebalo ići. U skoroj budućnosti i kod nas će se ići u smjeru legalizacije kanabisa, ali nisam sigurna kako će proći, mi smo ipak konzervativniji. Čak mislim da nije ni loše da ostane ovako kako je sad – ističe Hazdovac Bajić koja drži kako bi se u Hrvatskoj više trebalo govoriti o drugim ovisnostima:
- Pitanje marihuane kod nas nije toliko u fokusu. Morali bismo se više posvetiti problemima poput alkoholizma i cigareta, a da ne govorim o kockanju i reklamama za casina i kockarnice koje se konstantno vrte po televiziji, svuda su dostupne, blizu su škola i fakulteta. Za nas je to, po mom mišljenju, gorući problem, mnogo ozbiljniji od konzumacije marihuane – veli sociologinja.
Teolog i komunikolog Šime Zupčić uvjeren je kako je nakana onih koji žele legalizirati marihuanu zapravo dobra.
- Vjeruju da će se time spriječiti njeno krijumčarenja, a i da će se policija i pravosuđe moći više “posvetiti” ozbiljnijim prekršajima. I ne mogu kazati da su ti argumenti posve bez temelja. No, unatoč benefitima legalizacije marihuane, mislim da su štete ipak znatno veće. Zakonskim rješenjima koji nešto zabranjuju šaljemo dvostruku poruku: nešto što je zabranjeno nije dobro za društvo i pojedinca, te ukoliko netko za tim posegne snosit će određene posljedice, čime se jedan znatan dio populacije sprječava da posegne za tim. Smatram da je marihuana štetna te da je stoga važno poslati tu poruku. Također, osim što se šalje poruka, ujedno se i u praktičnom smislu otežava dolazak do marihuane i njena konzumacija, pa vjerujem da mnogi koji bi, kad bi ona bila legalna, konzumirali marihuanu, ovako to neće činiti – smatra Zupčić.
- Razumijem i da je marihuana mnogo manje štetna nego neke druge droge, no smatram da ona može biti “ulazna vrata” za nešto veće, snažnije i opasnije, pa je bolje izbjeći konzumaciju. Jasno je, da će, unatoč zakonskoj zabrani, mnogi doći do marihuane, no ipak manji broj nego kada bi bila legalna. Povući ću usporedbu: zabranjena je prodaja alkohola osobama mlađim od 18 godina. Znači li to da se to nekada ne krši, da nijedan maloljetnih ne uspije doći do alkohola? Naravno da ne znači, ali ipak je ta zabrana dobra, jer ipak manje maloljetnika dođe do alkohola nego kad bi bila dozvoljena prodaja alkohola i njima. Ista logika je i s marihuanom – kaže dubrovački komunikolog.
Mi ćemo zadnji...
Krešimir Glavinić iz Muzeja crvene Hrvatske i TUP-ove kreativne četvrti nema dvojbi:
- Generalno je pozitivna ta odluka. Ako sam dobro vidio, konzumacija marihuane već je odavno legalizirana dijelom svijeta, u Kanadi, u SAD-u i još nekoliko drugih zemalja. A kako to počinje biti legalno i u nekim zemljama Europske unije, doći će i do Hrvatske, ali kako to često bude s nama, mi ćemo to vjerojatno zadnji učiniti. Otpora može biti, vjerojatno je da će se određene struje u društvu opirati legalizaciji, ali to je u samoj biti pojma konzervativan i progresivan. A kako kroz povijest društvo ide naprijed, vjerujem da ćemo i mi jednog dana usvojiti novitete, doduše kao tradicionalno društvo - među zadnjima. Je li legalizacija dobar način borbe protiv krijumčara opijata, vjerujem da jest. Iz povijesti znamo za prohibicijski period u Americi, kad je bila zabranjena prodaja alkohola otvarali su se ilegalni kafići, cvjetale su proizvodnja i prodaja pića na crno. Uvijek je bolje uspostaviti zakonske odredbe, a na kraju i država uvidi kako se sve to može kontrolirati kroz ubiranje poreza – govori Glavinić.
- Sve može imati i pozitivne i negativne stvari, a može se povući linija s alkoholom, cigarima, hranom s rafiniranim cukarom, sve je to nezdravo. Razvojem društva, mijenjaju se i stavovi. Marihuana pomalo počinje biti ok, ima koristi i u medicini.... - zaključuje sugovornik.