Parlamentarni izbori su prošli, sliježu se dojmovi, analiziraju rezultati, stranke koje su osvojile najviše mandata kalkuliraju kako formirati Vladu, većinsku, manjinsku... No, jedno je već sada posve jasno: izlaznost je daleko veća nego na prošlim parlamentarnim izborima. Izlaznost na razini cijele Hrvatske bila je 62,30 posto, a na razini X. izborne jedinice kojoj pripada Dubrovačko-neretvanska županija 62,03 posto. Za usporedbu, na razini države prije četiri godine 2020. izašlo 46,9 posto birača. Naravno, treba uzeti u obzir da je riječ o godini izbijanja pandemije koronavirusa, što je sigurno utjecalo na ponašanje birača.
Dubrovački komunikolog Đorđe Obradović prokomentirao je, kako se sada već navodi, treći najmasovniji izlazak birača u Hrvatskoj u proteklih dvadesetak pa i više godina.
- Veća izlaznost na ovim izborima prvenstveno je posljedica neuobičajene i prljave izborne kampanje, pune podmetanja i osobnih uvreda. Uključivanje u kampanju predsjednika Milanovića, koji bi trebao biti neutralan prije, a posebno poslije izbora kad treba uručiti mandat za sastavljanje Vlade, u koaliciji na čelu s SDP-om, upozorenja Ustavnog suda o koje se oglušio i navijački pristup medija s velikom publikom za pojedine opcije i lažnih anketa, dodatno su motivirale birače za glasovanje, ističe Obradović koji se osvrnuo i na izlaznost na jugu gdje je, takoreći već ‘tradicionalno‘, manja izlaznost nego u ostatku države.
- Shodno općem trendu, došlo je i do veće izlaznosti u X. izbornoj jedinici, gdje je više pomoglo rano proljeće kad turistička sezona nije u punom zamahu, nego srijeda kao izborni dan umjesto uobičajene nedjelje, poručuje sugovornik koji ne vjeruje da će za EU izbore biti ovolika izlaznost, a dodaje kako bi za predsjedničke mogla biti ako kandidati budu zanimljivi javnosti.
Međutim, za buduće izbore treba razmišljati o ukidanju nečeg posve suvišnog.
- Ovi su izbori pokazali i da na današnjem stupnju razvitka medija i širokom uporabom društvenih mreža, izborna šutnja gubi svaki smisao. Kršili su je građani dijeljenjem objava i navijačkih stavova, političari najviše nakon što su glasovali, ali naravno uz pomoć medija koji su prenosili njihove izjave s najavama da je netko kršio izbornu šutnju i poslije toga "evo što je rekao". Dok su ovakva pravila na snazi, mediji ne bi smjeli prenositi izjave političara koji njima krše izbornu šutnju, nego ostati samo na napomeni da su je prekršili. Naravno, radili su to zbog veće čitanosti pa tim više izborna šutnja gubi svaki smisao i nova vlast bi je trebala ukinuti ako joj bude stalo do zaustavljanja srozavanja komunikacijske kulture u izbornim kampanjama, upozorava Obradović.
Dakle, baš zato što je izgubila svaki smisao, komunikolog smatra da bi izbornu šutnju trebalo ukinuti što prije. Osim toga, tijekom kampanje za parlamentarne izbore primijetio je još nešto:
- Zanimljivost ovih izbora je i to što su u prvi plan došla svjetonazorska pitanja, za razliku od prevladavajućih ideoloških na dosadašnjim izborima. Stranke su se bavile dosta često homoseksualnim brakovima, pravom na posvajanje djece tih parova i općenito položajem u društvu osoba različite seksualne orijentacije. Posebno su se svjetonazorskim pitanjima bavili Možemo, čime su se uspješno odvojili od SDP-a koji je više ostao na ideološkoj razini, te Domovinski pokret i Most koji su se u kampanji protivili stavovima stranke Možemo. U izbornu kampanju se uključila i udruga Zagreb Pride koja se predstavlja zaštitnicom ljudskih prava, a objavljivanjem koji su kandidati na izbornim listama po njihovim spoznajama homoseksualci, prekršili su ljudska prava onih osoba među njima koje se same nisu izjasnile, niti su njihovu seksualnu orijentaciju javno objavile. Žalosno je što je Zagreb Pride to učinio premda je jasno da su time dobili na medijskoj vidljivosti, zato što udruge koje promiču ljudska prava moraju vlastitim primjerom i provoditi i uvažavati ljudska prava drugih, komentira Obradović.
Broj nevažećih glasačkih listića još nije poznat, građani često iz bunta poništavaju svoj listić, a Obradović otkriva zašto bi trebalo postupati drugačije:
- Nevažećih glasova ima na svim izborima, od prekriženih imena do crtanja različitih crteža i pisanja šala i uvreda. No, od njih zaista nema nikakve koristi jer ih vide samo članovi biračkog odbora, a ne do onih kojima ih je prosvjedni birač uputio. Zato je najbolje izići na izbore i glasovati za političku opciju najbližu vlastitim stavovima i nadati se da će biti dovoljno istomišljenika kako bi se moglo utjecati na budući smjer društvenih kretanja. Još je manja korist od ubacivanja nevažećeg listića neodlazak na izbore i zapomaganje ili kritiziranje na društvenim mrežama onih koji su se opredijelili za nekoga. Demokracija nije idealan sustav, niti takav postoji, ali predstavlja odraz društva pa je kao takvu treba poštovati, zaključuje Obradović.