Depoziti građana u bankama porasli su za nešto više od 22 milijarde kuna, podaci su Hrvatske narodne banke. Najveći prosječni depozit po stanovniku bilježi se u Istarskoj županiji, gotovo 107 tisuća kuna, a ni Dubrovačko -neretvanska županija, koja se našla na četvrtom mjestu, puno ne zaostaje - 90 tisuća kuna po žitelju Županije.
- Najnovija vijest da su nam depoziti unatoč tome što su kamatne stope gotovo nula porasle za 20-ak milijardi kuna je prilično velik rast. Mislim da je jedan od bitnih razloga upravo taj što uvodimo euro pa su ljudi poslušali savjet da kune iz čarapa pomalo stave u banku i na taj način ih konvertiraju u euro. Drugi razlog je što je eventualno bila uspješna turistička sezona – kaže o razlozima rasta depozita Tonći Svilokos, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku pa pojašnjava:
- Nije toliko velik iznos štednih depozita već novaca koje imamo na tekućim računima, dakle neoročenih. Kamatne stope na oročenu štednju gotovo su iste kao na neoročenu i to nije baš prava štednja. Taj novac koji je u bankama ne bi trebali uopće brojiti u štednju jer se u svakom trenutku koristiti za plaćanja.
Uz Svjetski dan štednje pitamo sugovornika štede li Hrvati, iako nam nerealno zvuči da bi oni koji živ(otar)e od prosječne hrvatske plaće mogli nešto staviti ‘sa strane‘:
- U najbogatijim županijama, prema nekim podacima, po glavi stanovnika štednja je oko 100 tisuća kuna ali vjerujem da mnogi kada pogledaju taj podatak kažu da nisu među njima. Pitanje je asimetričnosti i razmještaja te štednje. Ta se štednja nalazi kod onih najbogatijih koji imaju možda i višemilijunske iznose na računima a mnogi, odnosno većina, nema gotovo ništa ili zanemarivo malo.
Zašto je sveprisutna štednja u madracima i bječvama, a izostaje štednja u bankama odnosno zašto banke ne stimuliraju štednju povoljnim kamatama, ekonomski stručnjak pojašnjava:
- Razumljivo mi je zašto to banke ne stimuliraju i mislim da neće još neko vrijeme stimulirati jer postoji prilično visoka likvidnost. I sada se slijeva ogroman dio novaca koji su bili u madracu na račune u bankama i nema nikakvog razloga ni motiva da banke nude veće kamatne stope na štednju, pa su one na ekstremno niskim razinama jer i ovako i onako će ljudi držati taj novac u banci. Ono što bi ljudi mogli je eventualno razmisliti o nekim drugim oblicima ulaganja svoga novca da im on ne stoji. Ako držite novac na tekućem računu u banci s nula kamata i uz inflaciju od 10 posto vama novac realno gubi na vrijednosti tih 10 posto. Tu ste u gubitku. Svaka druga alternativa ulaganja uključuje izvjestan rizik, a ljudi nisu skloni tom riziku i zato se to događa. A što se tiče očuvanja vrijednosti novca, ako ga držite na računu ili imate neku oročenu štednju gubi vam, zapravo imate negativnu kamatnu stopu.
Na pitanje što preporučiti Dubrovčanima, kako je najisplativije štedjeti te je li ‘štednja u nekretninama‘ najučinkovitija, Svilokos će kroz osmijeh:
- Naravno, ali za nekretnine treba malo veća suma novca. Ako imate mogućnost da akumulirate recimo milijun kuna ili dva, koliko treba za kupit nekakvi mizerni apartmančić u Dubrovniku, onda uradite to. Međutim, ako imate nešto manje od toga, onda vas to ne spašava. Treba razmisliti o svim mogućnostima i alternativama, svakako ne preuzimati neke velike rizike jer uvijek je prisutna neizvjesnost a i ratna zbivanja koja nam se događaju relativno blizu povećavaju te rizike neizvjesnosti. Treba staviti na vagu.
Znači li da bi oni koji nemaju milijune nego koju tisućicu ako se primjerice pokvari makinja od robe, trebali novac ipak držati u bječvi? Naravno, kad ih konvertiraju u eure.
- Oni ih u pravilu tu i drže. Kad govorimo o Svjetskom danu štednje treba spomenuti financijsku pismenost gdje smo prilično loši. Bez obzira koliko imamo malo, moramo se naučiti da i od toga barem malo uštedimo za te nekakve crne dane i loše situacije. Pokvari vam se auto ili makinja, ako nemate nekakav fond za izvanredne situacije u velikim ste problemima. Ono što u knjigama nalazimo je da bi barem 10 do 20 posto mjesečnih primanja trebalo stavljati sa strane u neki fond – kaže dubrovački ekonomist pa savjetuje sugrađane da koliko god je moguće izbjegavaju ‘ulaziti u prešutne i neprešutne minuse na tekućim računima jer je to izuzetno skupo‘.
- Znam da u nekim fazama ljudi ne mogu izbjeći to nužno zlo i to je ono što nas zapravo zaustavlja u smislu financijske samostalnosti, ovisni smo o bankama, o minusu. Iako, potpuno razumijem da se netko tko ima minimalnu plaću nalazi u takvoj situaciji. Dovoljno je da djetetu morate platiti ekskurziju i upadnete u taj minus iz kojeg se onda nikako ne možete izvući a banci stalo plaćate kamate. Možda se to nama ne čini tako puno ali pomnožite s brojem tekućih računa pa je onda i jasno koliko banke jako dobro zarađuju od toga. Zato vas i zovu da tekući račun imate baš kod njih. Ako ste u plusu na računu, nikome ništa. Ali ako ste u minusu naplate kamate od 8, 9 i više posto što su ogromne svote – zaključuje Svilokos.
