U Galeriji mladih otvorena je Završna izložba maturanata Slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Generacija maturanata Slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića Dubrovniku 2022./23. ovom izložbom označava kraj svog četverogodišnjeg školovanja, razdoblja koje je označeno pandemijom i izolacijom.
Na izložbi svoja djela izlažu: Marija Baselli, Mihaela Miljak, Tibor Mladinov, Anđela Papac, Gabriela Puljizević, Helena Pušić i Anika Stražičić.
Okupljene je najprije pozdravila pročelnica Slikarskog odjela UŠLS, profesorica Ivana Selmani. Profesor Škole i mentor učenika Luko Piplica napomenuo je kako je riječ o ‘maturalnim izložbama‘, te da je u drugom dijelu Galerije mladih prikazano i nešto radova od godišnje produkcije.
- Kad dođemo do momenta izrade završnog rada, tad više nije samo u pitanju samo vještina, naučene tehnike i znanja koju učenik ima, već se otvara teško pitanje: Što voliš? Što želiš? Gdje se vidiš u toj cijeloj priči? To je prvi dio izložbe, a drugi dio izložbe su svi završni radovi. U tim pripremama, razradi i izvedbi konačnog rada počnu se događati borbe, ali mogu reći da sam zadovoljan kako je to na kraju sve ispalo uz svu energiju koja je uložena. Marija Baselli je koristeći tehniku ulja na platnu stvorila vlastitu kompoziciju, tematizirajući odnos čovjeka i prirode, prizorom ljudi u krajoliku. Razvijajući kompoziciju kroz desetke prethodnih studija Marija je uspostavljala vlastite izražajne postupke osvještavajući odnos između svog rada i povijesnih primjera slikarstva srodne tematike; Caspara Davida Friedricha, Cézannea, Rousseaua, pa i onih bližih autora koje je mogla susresti i u našoj Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Mihaela Miljak izvela je slikarsku kompoziciju u kombiniranoj tehnici tempere i akrila na platnu. Romantični motiv slikarski je suzdržano ali uvjerljivo provela.Uvjerljivost se očituje u linearnosti stilizacije i izbalansiranom tonskom koloritu cjeline. Mihaela je i u ovom radu pokazala svoju sposobnost izvedbe jasne stilizacije čije izvorište možemo naći u području ilustracije i animiranog filma. Na taj način ovaj rad dobiva suvremenu notu multi-medijski motiviranog slikarstva.Tibor Mladinov u seriji crteža istraživao je motiv portreta. Iako je tijekom školovanja izrazito naginjao kolorističkoj tradiciji francuskog ekspresionizma (fovizma), u završnom radu se je svjesno ograničio na proučavanje elementarne crtačke tehnike preispitujući i nadograđujući svoje crtačke sposobnosti. Izveo je niz crtačkih portreta, najprije analitičkih kopija povijesnih predložaka, te konačno i portret uživo promatranjem modela, zaokružujući cjelinu, naveo je Piplica te dodao:
- Anđela Papac je tehnikom ulja na platnu izvela kopiju slike "Kupačica" iz 1983. godine, hrvatskog slikara Ferdinanda Kulmera (1925.-1998.). Jedno od antologijskih djela "nove slike" s početka osamdesetih, svojim sadržajem i izvedbom očaralo je i Anđelu. Anđelin slikarski rukopis odgovara temperamentu uzora, tako da je proces rezultirao ne samo kopijom već i uvjerljivom interpretacijom izvornika. Gabriela Puljizević izvela je autoportret velikog formata u tehnici ulja na platnu. Njen rad nastao je pod utjecajem suvremenog fotorealizma, pokreta koji još od sedamdesetih godina, a naročito u "novom svijetu" kontinuirano održava na životu slikarstvo kao način pripovijedanja. Gabriela je taj imperativ realističnog prikazivanja u ovom slučaju vlastitog lika, obogatila i ekspresionističkim slikarskim postupkom. Helena Pušić iizvela je kompoziciju u tehnici ulja na platnu, koristeći se prije svega postupkom imaginacije. Poticaj za njen rad nije predstavljalo promatranje i ilustriranje vanjskog motiva, ovdje se ne radi o portretiranju neke postojeće osobe. Helena je prije svega usmjerena na ispitivanje slikarskih postupaka. U ovom slučaju radi se o poentilističkoj tehnici kolorističkog moduliranja volumena. Anika Stražičić u svom završnom radu proučavala je mogućnosti kombinirane tehnike. Postupak u kojem je koristeći postojeće strukture drveta na daskama stvarala prizore romantičnih krajolika ne podrazumijeva ilustriranje prethodne ideje ili priče, već otvara prostor slučajnosti. Ovi radovi bili su vježba prema umjetničkom izražavanju koje vrednuje najfinije razlike naspram žestokih ekspresija i kontrasta. Slikarstvo koje u prvi plan stavlja promatranje i opažanje nasuprot osmišljavanja i provedbe ideje, naveo je Piplica.
Profesoru Piplici su učenici priredili iznenađenje, posebne darove, a na jednoj su svi učenici naslikali jedno svoje djelo tako da će učenici svom profesoru priredili uspomenu za cijeli život.
Potom se okupljenim obratio te ih pozdravio novi ravnatelj UŠLS Dario Čagalj:
- U ovo kratko vrijeme što sam ovdje mogu zaključiti da naši dragi kolege mentori s ovim predivnim učenicima rade odličan posao. Kako smo dislocirani, uglavnom smo u telefonskom kontaktu, a fizički ne toliko. U svakom slučaju, mislim da je ovo rezultat velikog, mukotrpnog rada i čestitam našim dragim maturantima. Vjerujem da će neki od njihovih radova ukrašavati našu Školu, kao i njihov Odjel ovdje, te hodnike naše Škole, što nam je vizija budućnosti kako bi Školu mogli još malo ‘upgradeati‘, poručio je Čagalj.
Selmani je na kraju pozdravila prisutnog Slobodana Begića, bivšeg ravnatelja Škole, koji dobro poznaje generaciju. Begić je čestitao učenicima.