PREDSTAVLJENA KNJIGA ZORAIDE DEMORI STANIČIĆ Sintezni prikaz ikona u Dalmaciji

Umirovljena konzervatorica Konzervatorskog odjela u Splitu Zoraida Demori Staničić predstavila je u sklopu XIII. Dana kršćanske kulture knjigu "Javni kultovi ikona u Dalmaciji". Uz nju, knjigu su predstavili i  redovita profesorica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci Marina Vicelja Matijašić te povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

Autorica knjige po prvi put sustavno obrađuje korpus ikona u Dalmaciji nastalih od 13. do 19. stoljeća i znanstveno interpretira njihovu ulogu u vjerskom i kulturnom životu. Riječ je o svetim slikama „visokog statusa čašćenja“ koje su služile kao materijalna uporišta osobnom i javnom vjerskom životu kroz duga stoljeća srednjeg vijeka, a kao najdragocjeniji simboli svake zajednice, ikone postaju još važnije u vrijeme obnove katoličke Crkve nakon Tridentskog koncila. Prostor Dalmacije bogat je raznim tipovima ikona visoke umjetničke kvalitete pa knjiga pruža jasna obrazloženja tipova bizantskih i postbizantskih ikona i njihovih dalmatinskih inačica.

- Riječ o monumentalnom i bogato ilustriranom djelu na oko 400 stranica, o knjizi u kojoj će povjesničari i muzeolozi puno toga zanimljivo pronaći. Usudio bih se reći kako je ovo je opus magnum gospođe Demori Staničić kazao je Viđen na početku predstavljajući autoricu i njezino djelo.

Knjiga je izašla 2017., Vicelja Matijašić naznačila kako je Demori Staničić najveći autoritet po pitanju ikona u Dalmacija te dala jedan malo bolji prikaz djela. Do njezine knjige, ikone u Dalmaciji nisu imali jedan sintezni prikaz. 

- Zoraida Demori Staničić je ovu temu fantastično obradila, ikone je stavila u kontekst. Ovu knjigu svakako valja prevesti na engleski jezik jer ona mora biti dostupna i drugoj čitalačkoj publici, kazala je Matijašić Vicelja.

Autorica je prikazala 108 ikona vezanih za tradiciju Zapadne crkve. Najveći broj je posvećen Blaženoj Bogorodici Mariji. Ikone jesu bizantski proizvod, ali su se razvile i u zapadnom crkvenom krugu. Ikone na Zapadu prikazuju likove koji su vezane za ovozemaljski život dok su likovi na ikonama Istoka povezane s nebeskim životom tih likova. 

Sama autorica je naglasila kako nije bilo lako napisati knjigu na ovu temu, ali je pisanjem sama sebi odgovorila na broja pitanja. Istaknula je kako je važno prepoznati i sačuvati baštinu. Nije se bazirala na teološkim tumačenjem ikona, nego je  htjela pokazati i odgovoriti na pitanje kako se element ikona koji se veže uz pravoslavlje u tolikom broju nalaze po crkvama u Dalmaciji. Ikone  jesu dio kulta, a nisu dio liturgije u katoličkim crkvama, a u pravoslavlju su one dio kulta i dio liturgije. Cilj nije bio prikazati sve ikone u Dalmaciji, već ikone u javnom prostoru na području Dalmacije. Također, željela je prikazati kontinuitet molitve i brige o ikonama. 

Program XIII. Dana kršćanske kulture nastavlja se 20. ožujka koncertom Mješovitog zbora SPD "Jedinstvo" iz Banja Luke pod ravnanjem Nemanje Savića u pravoslavnoj crkvi sv. Blagovijesti s početkom u 19.30 sati.