Damir Tulić i Nina Kudiš s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održali su predavanje "Sakralna baština grada Korčule" te se osvrnuli na monografiju „Opatska riznica, katedrala i crkve grada Korčule (2014.)".
Okupljene u dvorani Ivana Pavla II. pozdravio je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen napomenuvši kako su upravo Kudiš i Tulić autori i urednici monografije. Istaknuo je kako su veze između Dubrovnika i Korčule velike, tako je veliki dio Grada izgrađen upravo od korčulanskog kamena. Viđen je dodao kako Korčula često pada u drugi plan iako pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Dubrovačkoj biskupiji.
Tulić, koji je inače Korčulanin, poručio je kako se dubrovačko-korčulanske veze i interesi ne mogu zanemariti. Monografija je rezultat dugotrajnog rada. Puno se pisalo o korčulanskoj baštini, ali je važno istaknuti i bogatstvo umjetnina. Tulić je pročitao izvještaj jednog milanskog hodočasnika iz XV. stoljeća, a potom je naveo sve važne sakralne objekte u gradu Korčula. Stoljećima je u i oko Korčule odzvanjao zvuk klesarskih alata pa je stoga novim generacijama ostala velika baština.
Korčulanska biskupija osnovana je 1300., a zvala se Korčulansko-stonska biskupija sve do 1540. Od 1541. ostala je samo Korčulanska biskupija jer se Stonska odvojila, a 1828. Korčulanska biskupija pripojena je Dubrovačkoj biskupiji. Od 1876. do 1971. postojala je Mitronosna opatija. Tako je sveukupno bilo četiri mitronosnih opata i 36 korčulanskih biskupa. Dodatno, Opatska riznica najstarija je korčulanska muzejska ustanova, a Ljubo Babić predložio je izgled riznice koja je svečano otvorena 23. srpnja 1954. Izrazito je impresivna zbirka slika, crteža, grafika, medalja, plaketa antičkog posuđa pa i pontifikalni komplet mitronosnog opata koja se čuva u riznici.
Autori monografije odrekli su se honorara, a svi prihodi od prodaje koriste se za obnovu umjetnina u Opatskoj riznici. Zanimljivo, zabilježen je i posjet marokanske kraljice pa i posjet Jackie Kennedy Korčuli i korčulanskom opatu don Ivu Matijaci koji je imao ključnu ulogu u osnivanju ustanove i koji je uvelike pridonio bogatstvu i očuvanju vrijedne zbirke umjetnina.
- Umjetnine grada Korčule čine iznimnu vrijednost, zaključio je Tulić svoje predavanje.
Kudiš je pojasnila pozadinu nastanka monografije, a u svom se izlaganju dotaknula korčulanske umjetničke baštine. Obrazložila je značaj, kontekst i podrijetlo brojnih slika. Zaključila je kako i nakon objave monografije posao nije završen i kako za znanstvenici još imaju puno istraživačkog posla ispred seve. Na kraju je katedralni župnik don Stanko Lasić dodao kako posljednjem korčulanskom mitronosnom opatu don Ivu Matijaci treba posvetiti cijeli jedan zbornik jer je "disao za Korčulu".
Događaj je organiziralo Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. bLu