Uvozimo jeftine trule jabuke dok naše propadaju

Proizvodnja jabuka na hrvatskim plantažama pred potpunom je propasti. Prošle godine na stablima su ostale neobrane stotine tona kvalitetnih domaćih jabuka koje se nikako nisu mogle prodati, pa tako Hrvati po policama trgovačkih centara po visokoj cijeni kupuju nekvalitetnu uvoznu jabuku. Riječ je o jabukama iz Poljske koje su u Hrvatsku stigle po cijeni od 15 eurocenti (oko jedne kune) za kilogram da bi se kasnije naivnim kupcima prodavale po deset puta skupljoj cijeni.

Proizvođači su očajni. Ističu da bi Hrvatska trebala štititi domaću proizvodnju, ali niti jedna vlada do sada očito pritisnuta uvoznim lobijima nije imala snage uhvatiti se u koštac s ovim gorućim problemom domaće poljoprivrede.
Najveći proizvođač jabuka u Hrvatskoj, Frano Ivković, inače Škabrnjanin, ozbiljno razmišlja o prodaji svojih voćnjaka Korejcima. Prošle mu je godine propalo 500 tona jabuka koje su istrulile na stablima i od te „havarije“ teško se može oporaviti. Jedini izlaz vidi u prestanku proizvodnje kako ne bi gomilao gubitke.

Palijativne mjere

Iako Ministarstvo poljoprivrede proizvođače jabuka potiče s 20 milijuna kuna kako bi se barem malo ublažile štete u voćnjacima, to ni približno nije dovoljno da se spasi godinama zapuštena proizvodnja. Zapravo voćari ističu da je riječ o palijativnim mjerama koje tek kratkoročno mogu ublažiti štete proizvođačima.

Voćar Ivković smatra da je u pravilniku o raspodjeli tih dvadesetak milijuna kuna trebalo precizirati da na potporu imaju pravo proizvođači koji su u sustavu PDV-a, a nikako svi koji se na malo bave proizvodnjom i oni nikada neće propasti. Takvi proizvođači jabuke prodaju na kućnom pragu, u proračun nisu uplatili niti jednu kunu dok je on kroz plaćeni PDV uplatio državi više od dva milijuna kuna. Tako on smatra da bi se trebala napraviti razlika među proizvođačima kod dodjele ovih poticaja, koje nikako ne bi trebalo isplaćivati onima koji imaju manje od jednog hektara voćnjaka. Veliki proizvođači na 200-300 hektara puno ulažu i propadaju, što nije slučaj s malim proizvođačima - pojašnjava Ivković.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Riječ je o iznosu od dvadeset milijuna kuna.

Predloženim pravilnikom za potporu je prihvatljiv proizvođač koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvodi jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod jabukama upisanima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja, a za koje je podnesen zahtjev za potporu iz ovog Programa. Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove sa tla kako bi se spriječio nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Proizvođač podnosi zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja do 30. rujna, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Od mraza do štetnika

- Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Pozivam sve da se priključe savjetovanju, da komentiraju i daju svoje prijedloge poboljšanja. Mislili smo na svaki detalj, no ipak proizvođači najbolje znaju što im treba i na koji način - pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, kojoj je ovo prvi značajan korak otkako je preuzela vruću stolicu resora poljoprivrede.
Prema statistikama, ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine.

Nepovoljne vremenske prilike obilježile su čitav mjesec svibanj koji je prema DHMZ-u bio najhladniji svibanj u posljednjih 30 godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina. Sveukupno smo imali samo 60 posto prosječnog osunčavanja. Tijekom mjeseca svibnja pala je znatna količina oborina na području cijele Hrvatske, što je rezultiralo i povećanom uporabom sredstava za zaštitu bilja, a time i većim troškovima zaštite, pa je resorno Ministarstvo odlučilo novčano „pogurati“ proizvođače jabuka.
- Posljednjih godina je katastrofa u proizvodnji jabuka. Otkupna cijena je jako niska, od 90 lipa do maksimalno 1,20 kuna. Otkupljivači nisu otkupili proizvodnju jer su kršili zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Oni su jednostavno iznajmili svoje hladnjače, unaprijed se moralo platiti, a nitko vam nije garantirao hoćete li uopće moći prodati jabuke. Jabuke su ostale neprodane, voćari su ih darivali lovačkim društvima za ishranu divljači. Ovo je najgora godina u proizvodnji jabuka - rezolutan je Ivković, kojemu je propalo oko 500 tona jabuka na stablima, jer je nije imao kome prodati.

Sedam centara

Unajmiti hladnjaču nije mogao jer je to velika neizvjesnost budući da nitko ne garantira da će se jabuka moći prodati, a čuvanje jabuke u hladnjači je naplaćivano po 80 lipa za kilogram.

Kako bi se izbjegle ovakve situacije, Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo postupak javne nabave izradu projektne dokumentacije za izgradnju sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 tona za voće i 2000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3000 tona u sljedeće tri godine. To će biti značajan korak u revitalizaciji domaće proizvodnje voća, koja je posljednjih godina krahirala.
Međutim, Voćar Ivković smatra da država ne bi trebala dopustiti uvoz jabuka dok god ima domaćih jabuka. Ističe primjer Italije, Austrije, Njemačke koje ne dopuštaju uvoz jabuka u vrijeme berbe, štiteći tako domaću proizvodnju.