- Tihi moždani udar jest moždani udar kod kojega su simptomi slabo izraženi, teško se klinički prepoznaju ili, bolje rečeno, tihi moždani udar ne uzrokuje nikakve primjetne simptome‘, objašnjava za T-portal doc.prim.dr.sc. Ružica Palić Kramarić, neurologinja, subspecijalista za cerebrovaskularne bolesti s Klinike za neurologiju KBC-a Osijek.
Dodaje kako se tihi moždani udari povezuju s tranzitornom ishemijskom atakom (prolaznim smetnjama cirkulacije) s obzirom da su i u tom slučaju simptomi blaži i neprimjetni. Smatra se kako se vjerojatnost tihog moždanog udara povećava sa životnom dobi.
- Vidimo da moždani udar ne bira mjesto, vrijeme, pa ni dob. Oko 46 posto moždanih udara pogađa osobe u 50-im godinama života, koje su u naponu snage, često skrbe o svojim obiteljima, što predstavlja veliki socioekonomski problem - ukazuje osječka neurologinja.
Palić Kramarić kaže kako problem nastaje ukoliko, čak i manji moždani udar dovede do velikog onesposobljenja što zahtjeva dugotrajnu rehabilitaciju i bolovanje, izostanak s posla, a u konačnici rezultira velikim financijskim gubitkom za obitelj i društvo u cjelini.
- Istraživanja su pokazala da tihi moždani udar ćešće pogađa žensku populaciju, te je zanimljivo primjetiti da se učestalost povezuje s ranom menopauzom, kao i da ta populacija ima četiri puta veći rizik za nastanak tihog moždanog udara - poziva se na statistiku.
Napominje kako je riječ o moždanom udaru koji je najčešće radiološki utvrđen, bez kliničke simptomatologije, pa je iznošenje stvarnih podataka uvijek kontroverzno. Sam pojam moždanog infarkta bez kliničkih simptoma, dodaje, spominje se prije 50 godina, ali se tek posljednjih, razvojem tehnologije u zdravstvu, tihi moždani udari detaljnije proučavaju.
- Zna se da ove lezije nisu benigne, kao što se prvobitno mislilo, i povezane su sa suptilnim neurološkim nedostatcima, dovode do niza blagih neprimjetnih teškoća, koje mogu trajati godinama, a povezane su sa smetnjama svakodnevnog funkcioniranja, te uvelike remete kvalitetu života - ističe.
Ilustrira to i podacima iz SAD-a gdje je procijenjeno da osam do 11 milijuna ljudi svake godine doživi tihi moždani udar.
- Rizik raste s godinama, a smatra se da 25 posto osoba starijih od 80 godina doživi bar jedan tihi moždani udar. Međutim u radu s našim pacjentima, slobodna sam primjetiti da se tihi moždani udar sve češće javlja, ili bolje rečeno ‘otkriva‘ u srednjoj, pa i mlađoj životnoj dobi. Longitudinalne studije sugeriraju godišnju incidenciju između 2% i 4%, a prevalencija tihog moždanog udara se u populacijskim skupinama kreće u rasponu od 5% do 62%. No, često volim reći da je postotak manje važan, ukoliko se moždani udar dogodi nama bliskoj i dragoj osobi - kaže neurologinja Palić Kramarić.
Tihi moždani udar, nastavlja, poznat je i kao subklinički ili neprimjetni. Najčešće je posljedica začepljenja manje krvne žile u mozgu, pa su i simptomi neprimjetni.
- S obzirom na to, može se dogoditi da osoba nikada ne uspije saznati da je došlo do moždanog udara‘, tumači predsjednica Udruge ‘Cerebro‘ dodajući kako većina ljudi sazna da je imala manji moždani udar tek kada se podvrgne magnetnoj rezonanci ili CT snimanju, vrlo često zbog nekih drugih simptoma - T-portal.
Osječka neurologinja upozorava kako ovaj tip moždanog udara često nije brzo dijagnosticiran, niti liječen, pa je stoga važno s pacijentima razgovarati o simptomima, čak i ako kratko traju.
- Takvi simptomi mogu biti važan upozoravajući znak, jer se nakon tihih moždanih udara često događaju veći koji dovode i do većih onesposobljenja. Stoga su ključne tri stvari, a to je razgovor s pacijentom, dobra anamneza odnosno vještina liječnika da prepozna prethodne simptome kao i rizike, dobra i dostupna dijagnostička obrada, prvenstveno magnetska rezonanca i/ili CT mozga, neurovaskularna obrada CDFI karotidnih i vertebralnih arterija i neuropsihologijsko testiranje - ističe Palić Kramarić.
Pozivajući se na istraživanja, neurologinja navodi kako su ona pokazala da 30 posto osoba koje se imale simptome slične moždanom udaru, nisu doživjeli moždani udar u kliničkom smislu. Radi se, ističe, o ‘tihim‘ simptomima.
- Osobe koje su preboljele ili gotovo ‘prehodale‘ tihi moždani udar se u ambulantu javljaju kasnije, i to često s poteškoćama kognitivne prirode (problemi s mišljenjem, pamćenjem, povezivanjem određenih pojmova, smetnjama govora, koncentracijom, pa i planiranjem određenih radnji) koji mogu imponirati kao demencija, no radi se o vaskularnom dementnom sindromu i/ili vaskularnoj demenciji. Možemo zapravo reći da su osobe koje su imale tihi moždani udar pod povećanim rizikom od razvoja demencije - objašnjava.
Simptomi tihog moždanog udara, navodi, mogu biti i glavobolje, vrtoglavice, smetnje ravnoteže, povremeno nejasan govor, česti padovi, promjene raspoloženja.
- Međutim sve ove simtome treba promatrati i u kontekstu drugih pridruženih bolesti ili stanja, pa i životne dobi. Danas govorimo o kronološkoj i biološkoj životnoj dobi, tako da je potrebna šira slika. Izuzetno je važan pregled stručnjaka koji mora imati vještinu ‘doći‘ do pravih informacija kao što mora znati i razgovarati s bolesnikom - ukazuje neurologinja.
Osječka liječnica ističe kako je poznato da se 80 posto moždanih udara može spriječiti, što je, smatra prilično veliki postotak. Edukaciju smatra ključnom.
- Prevencija je najjeftiniji i najučinkovitiji način liječenja. Na žalost, zaostajemo u dostupnosti potpuno besplatne optimalne terapije određenih cerebrovaskularnih bolesti. Iako svjetski trendovi govore jedno, kao liječnici nismo još uvijek u mogućnosti prepisivati optimalnu terapiju koja bi u potpunosti išla na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) - ukazuje Palić Kramarić.
Kaže kako je proteklih godina velika pozornost usmjerena senzibiliziranju javnosti o uzrocima i prevenciji cerebrovaskularnih bolesti, a kroz javnozdravstvene kampanje ‘Dan moždanog udara‘ ili ‘Dan crvene haljine‘ pokušava se široj populaciji približiti na koja stanja trebaju pripaziti, koji su to simptomi upozorenja te u kojem vremenu trebaju reagirati posumnjaju li na simptome moždanog udara - piše T-portal