Što se to događa sa Švedskom, do jučer zemljom uzorom čak i za mnogo razvijenije države svijeta?
Projekcije Europske komisije govore da bi upravo Švedska mogla postati jedina članica Unije koja će na svojoj koži iskusiti recesiju, a bruto društveni proizvod (BDP) do kraja godine mogao bi joj pasti za 0,8 posto, piše Slobodna Dalmacija.
U tu, ne baš bajnu sliku, uklapaju se i podaci švedskog Zavoda za statistiku: u posljednja tri mjeseca prošle godine BDP je pao 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal. U istom tonu stvari bi se mogle protegnuti do ljeta, dok bi u najboljem slučaju rast mogao uslijediti dogodine i iznositi mršavih 1,2 posto. Najmanji u EU-u. Na sve se nadovezala i rekordna, gotovo dvocifrena inflacija, nešto s čime muku muči cijeli svijet u posljednjih godinu dana.
Što je krenulo po krivu? Mnogi glavni uzrok vide u onome što se godinama ranije događalo na tržištu nekretnina. Sve je dobro bilo dok su cijene kuća i stanova rasle, država ukidala porezne namete, a kamate bile na niskim razinama.
S ratom u Ukrajini i skupoćom energenata, međutim, bila je neminovna inflacija. Središnja banka, ne bi li je obuzdala, počela je dizati kamatne stope. Puno govori podatak da su ukupno plaćene kamate s pet milijardi skočile na deset milijardi eura.
To je mnoge Šveđane i one koji tamo žive dovelo u situaciju da više ne mogu servisirati već podignute kredite ili su, u boljem slučaju, morali stezati remenove nauštrb do jučer lako priuštivih stvari. Najednom se na tržištu našlo i podosta stambenih kvadrata u ponudi, što je stanovima i kućama (za kojima je vladala nemala pomama u pandemiji COVID-a) počelo rušiti cijene.
Ilko Ćorković, Hrvat iz Banje Luke, koji je u Švedsku stigao početkom devedesetih godina i danas odrađuje treći gradonačelnički mandat na čelu Borgholma na otoku Öland, kaže da je problem s hipotekama koje vlasnici ne mogu servisirati najizraženiji u velikim gradovima poput Stockholma, Göteborga i Malmöa.
– Ljudi koji su, recimo, kupili stan ili kuću u Stockholmu, morali su se zaduživati za šest ili sedam milijuna, često i više. Uvjet je bio da im to ne prelazi više od četiri i pol godišnja prihoda, a uz to banke su im tražile 15 posto pologa odmah, što je značilo još veće zaduživanje. Kamate su, s druge strane, za to vrijeme s nekih prosječnih 1,5 posto skočile na 4,5 posto.
Naravno da su vlasnici pogođeni, pogotovo tamo gdje, bez obzira na to kolika plaća bila, radi samo jedan član kućanstva ili su samci, samohrane majke i očevi. U travnju se najavljuje novi dodatni kamatni udar od nekih pola posto, što će mnoge dovesti na rub. Bilo bi dobro da su barem cijene nekretnina ostale iste i da se nije gubilo na njima, ali to naravno nije tako – pojašnjava Ćorković.
Nije imao problema iznijeti svoj slučaj. Prije nešto manje od dva desetljeća kupio je kuću, koja je tada koštala oko tri milijuna kruna. Ostala mu je još neotplaćena trećina kredita i s obzirom na primanja koja ima, misli da mu neće biti teško otplatiti sve do kraja, iako je kamata skočila 300 posto.
– Teško se staviti u situaciju ljudi koji nemaju visoke plaće. Ja ni sam 1995.-1996. godine kada sam stigao u Švedsku, nisam imao puno u novčaniku i možda im donekle mogu ući u kožu – reći će.
U njegovoj općini, koja broji nešto manje od 11 tisuća stanovnika, nemaju problema s padom cijena nekretnina, jer su, reći će, specifični.
– Uvijek je bilo pravilo da kada u cijeloj Švedskoj stanovi i kuće idu cjenovno gore, kod nas idu još više, a kada padaju, mi ostajemo u mirnoj zoni. Ispada da kupiti nešto na mom otoku znači da nikada nećeš izgubiti. Zvučat će vam čudno, ali to je tako – kaže gradonačelnik, ponosan projektima koje je pokrenuo, a prvenstveno činjenicom da imaju najmanju, gotovo nikakvu stopu kriminaliteta.
Ćorković je socijaldemokrat, ali nevezano za to, vidi i mnogo propusta nove konzervativne vlade.
– Kamate ne određuje vlada, jer to je ingerencija središnje banke i posljedično onih komercijalnih. Ali zato je vlada trebala odgovoriti nekim drugim mjerama, poput poticanja velikih investicija i ulaganja u društveni sektor. Zdravstvo, promet i još neke grane su šansa da se potakne potražnja i spase mnoge tvrtke, ali se jednostavno nisu snašli.
Jesu li mladi, neiskusni, izgubljeni, ne znam, ali isto im zamjeraju i moji konzervativni kolege koji vode općine, gradove i županije. S tim su javno suočili svoju ministricu financija, no ona im nije dala adekvatan odgovor – kaže Ćorković.
Cijene hrane u Švedskoj također su na rekordnim razinama u posljednjih 70 godina. Prehrambene potrepštine i pića su u godinu dana poskupjeli više od 20 posto, što je nezabilježeno od 1951. godine. Najviše od svega povrće i voće, često i više od 50 posto.
Spomenuta ministrica financija apelirala je nedavno na trgovačke lance da podijele teret krize s državom i građanima, pa je tako njemački "Lidl" obećao da će cijene držati pod kontrolom.
To nije velika utjeha onima koji su, kako bi se prehranili, morali otići u pučke kuhinje. Tako je u Stockholmu od početka krize broj korisnika s nekadašnjih 10 tisuća skočio na više od 20 tisuća građana.
– Mi u Borgholmu nemamo javnu kuhinju jer za to nije bilo i još uvijek nema potrebe. Crkva ima nešto slično, ali je predviđeno više za druženje i socijalizaciju. Dobije se doručak i organiziraju programi, ali je još uvijek malo korisnika.
Općina daje socijalnu pomoć, ali se taj iznos ovdje nije drastično povećao. Nemamo za razliku od Stockholma ni beskućnike. Ali da i moji sugrađani trpe krizu, trpe. Sve je otišlo gore, od energenata pa dalje. Švedska, inače, proizvodi dovoljno struje za svoje potrebe, ali zajedničko tržište Unije je to koje diktira cijenu kilovata. I ona je "paprena" – ističe naš sugovornik.
Ipak je optimističan da Švedska na koncu neće završiti u recesiji. Postoje pokazatelji koji bude nadu: BDP je u siječnju rastao dva posto, industrijska proizvodnja u istome mjesecu za 3,5 posto u odnosu na lani, dok je središnja država u suficitu od 16 milijardi eura završila prosinac.
– Što se konkretno Borgholma i otoka Öland tiče, mi smo kao Split i Dalmacija turistički orijentirani. Baš sam ovaj tjedan dobio izvješće Turističke zajednice u kojem kažu da je situacija s bukingom vrlo dobra. Najviše je rezervacija iz Njemačke, Poljske, Danske, Norveške... Vi dolje morate pripaziti da vam ne otmemo goste – poručit će vječno nasmijani i optimistični Ilko Ćorković.•