Mikotoksin u sokovima od jabuke: Struka kaža da je rizik zanemariv

Iako se sok od jabuke, osobito onaj 100-postotni, čini boljim izborom od većine ostalih sokova, posljednjih se godine provode istraživanja zbog prisutnosti patulina, mikotoksina kojega  proizvode određene vrste plijesni.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) objavila je znanstveno mišljenje o procjeni izloženosti patulinu koje je pokazalo kako količine ovog mikotoksina u sokovima od jabuke na našem tržištu ne prelazi toksikološku granicu. U najgorem scenariju izloženost iznosi 0,025 µg/kg tjelesne mase, što je čak 16 puta niže od zadanog PMTDI-a za patulin. Stoga se rizik se može smatrati zanemarivim, objavila je HAH.

Patulin je mikotoksin kojeg se može pronaći u mnogim namirnicama, ali češće je prisutan u voću i povrću, ili njihovim proizvodima, osobito u jabukama i soku od jabuka. Stoga se sok od jabuka smatra jednim od važnijih izvora patulina u ljudskoj prehrani, posebice sokovi koji se proizvode prešanjem svježih jabuka.

Za izradu znanstvenog mišljenja korišteni su rezultati analiza 122 uzorka soka od jabuka dobivenih hladnim prešanjem koji su prikupljeni tijekom višegodišnjeg monitoringa na patulin, i to 2013., 2014., 2015. i 2016. godine.

Uspoređujući rezultate istraživanja s ostalim europskim zemljama, u Hrvatskoj je zabilježena jedna od najvećih količina patulina u pojedinačnom uzorku soka od jabuka (154 µg/kg), ali je zato prosječna koncentracija među nižima. Pet uzoraka (4,1 posto) je bilo nesukladno, a u 26 uzoraka (21,3 posto) kvantificiran je patulin uz prosječnu koncentraciju od 10,54 µg/kg u slučaju najgoreg scenarija.

Između ostaloga, u HAH-ovom mišljenju se navodi: "Sorbinska i benzojeva kiselina nisu kvantificirane u niti jednom uzorku, dok je ukupni sumporni dioksid određen u koncentracijama nešto većim od granice kvantifikacije (engl. Limit of Quantification, LOQ) u ukupno 3 uzorka i to: 5,76 mg/l, 6,4 mg/l i 7,04 mg/l. Iako u ovoj vrsti proizvoda ne bi smjelo uopće biti sumpornog dioksida (o ovim rezultatima je obaviješteno Ministarstvo zdravlja), treba napomenuti da tek koncentracije iznad 10 mg/l mogu imati štetne učinke po organizam (u ovom slučaju alergijske reakcije), kao i to da ovo nisu količine koje bi imale tehnološku funkciju u proizvodu, nego da se vjerojatno radi o križnoj kontaminaciji".

Nadalje, u HAH-u napominju kako za dojenčad i malu djecu u Hrvatskoj ne postoje podaci o prehrambenim navikama, pa nije moguće preciznije odrediti njihovu izloženost i procijeniti rizik. Stoga se preporučuje izrada procjene rizika za dojenčad i malu djecu nakon prikupljanja prehrambenih navika za tu dobnu skupinu.