Kakve su namjere ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini svima je kristalno jasno pa i Carlu Bildtu, bivšem premijeru i ministru vanjskih poslova Švedske koji upozorava da je sudbina Europe usko povezana s opstankom Ukrajine, donosi Slobodna Dalmacija.
Dugogodišnji visoki europski dužnosnik tumači kako ne smije doći do poraza Ukrajine jer bi to ugrozilo sigurnost svih Europljana, potkopalo globalnu stabilnosti i otvorilo Pandorinu kutiju s gomilom novih problema.
U analizi koju je objavio Australski institut za stratešku politiku (ASPI), Bildt napominje kako je Putinov cilj okončati ukrajinski status neovisnog političkog entiteta i inkorporirati ukrajinski teritorij unutar Ruske Federacije. Ruski diktator smatra da je u prošlom stoljeću napravljena povijesna pogreška kad je dopušteno Ukrajinskoj Republici da postoji unutar Sovjetskog Saveza, i kad joj je omogućeno da postane neovisna nacionalna država.
Koliko je vjerojatno da će Putin ostvariti taj cilj?
„U teoriji, ruska bi vojska mogla godinama brutalno jurišati golemim ravnicama Ukrajine, pretvarajući njezina urbana središta u ruševine. Međutim, lekcija iz dosadašnjeg rata, na područjima koja je Rusija uspjela okupirati od 24. veljače, jest da također treba uspostaviti oštar režim represije, prisilne rusifikacije i izravne eliminacije protivnika. To pak zahtjeva široku i masovnu mobilizaciju resursa u Rusiji - napominje bivši švedski premijer i navodi kako je do sada Putin oklijevao narediti takvu mobilizaciju. Ne dopušta spominjanje ni riječi rat nego i dalje, a prošlo je više od četiri mjeseca od početka invazije, ponavlja da se radi o 'specijalnoj vojnoj operaciji'. Dodatno regrutiranje vojske uglavnom dolazi iz manje razvijenih područja Rusije, gdje visoka nezaposlenost ostavlja mladim muškarcima vrlo malo mogućnosti.
„U svakom slučaju, pojačana represija i još histeričnija propaganda bili bi neophodni da bi se održala ratna mobilizacija unutar Rusije. Poruke Kremlja najvjerojatnije će se sve više usredotočiti na uspostavljanje narativa koji zagovara nužan i tobože pravedan rat s cijelim Zapadom, koji će se opisati kao kohorta nacista koji žele uništiti Rusiju, ocjenjuje Bildt.
Sve veći ruski gubici, koji su već sad veći nego u desetljeću dugom sovjetskom ratu u Afganistanu, bit će problem, ali ako se napori novačenja klone glavnih urbanih područja, to bi se moglo držati pod kontrolom.
„Potpuno mobilizirana Rusija bila bi zemlja potpuno odvojena od Zapada. Budući će oštre sankcije i dalje ostati na snazi, ruska bi industrija bila prisiljena stropoštati se nizbrdo niz tehnološke ljestve, stvarajući time snažnu kočnicu golemim novim naftnim i plinskim projektima na Arktiku, gdje je Kremlj stavio na kocku gospodarsku budućnost zemlje – naglasio je dugogodišnji visoki švedski dužnosnik.
Kaže kako bi Rusija morala dramatično više ovisiti o Kini, no nejasno je koliko će dugo kineska vlada pristajati na politiku 'spašavanja Rusije', niti postoji razlog vjerovati da bi Indija izabrala Rusiju umjesto Sjedinjenih Država kao svog tehnološkog partnera u budućnosti. Naglašava da će se, kako namjere Kremlja u Ukrajini postaju jasnije, svaka preostala međunarodna potpora vjerojatno još više smanjivati.
- Putin je svoju zemlju usmjerio na kurs koji je vrlo problematičan, ako ne i krajnje katastrofalan, nema dileme politički veteran.
Mišljenja je kako je nedavnom odlukom da Ukrajinu (i Moldaviju) učini kandidatom za članstvo, Europska unija poduzela veliki strateški korak koji će imati dalekosežne implikacije u godinama koje dolaze. Upozorava kako, iako je Ukrajina postigla određeni napredak provedbom sporazuma o slobodnoj trgovini i pridruživanju s EU-om 2014., još uvijek mora prijeći jako dug put do ispunjavanja svih uvjeta za članstvo. Unatoč tome, pozivom Ukrajini da se pridruži, EU se obvezala poduprijeti opstanak ukrajinske države pred ruskim napadom. Osim vojne pomoći koja sada pristiže, to će zahtijevati vrlo značajnu financijsku potporu sve dok traje ruska agresija jer - rat je skup.
Bildt, koji je sredinom devedesetih bio i visoki predstavnik u BiH, smatra da je tim potezom Europa napravila pravi potez. „Raspad i konačno uklanjanje europske države ugrozilo bi sigurnost svih Europljana, a da ne spominjemo potkopavanje globalne stabilnosti i otvaranje Pandorine kutije drugih pitanja. Postoje li još neka mjesta na golemom prostoru između rijeka Visle i Volge gdje bi se granice mogle pomicati ili eliminirati, kao što je to bilo mnogo puta do sada? Postoje li druge države koje bi mogle biti eliminirane s popisa članica Ujedinjenih naroda?
Ovo nisu prazna pitanja. Putin je već dao do znanja da o suverenitetu Kazahstana misli jednako kao i o suverenitetu Ukrajine – ističe Bildt i navodi kako je Europska Unija jasno rekla da namjerava čvrsto stajati u obrani postojećih država, priznajući da je nepovredivost granica temelj europske sigurnosti i globalnog poretka.
„Stoga mora biti čvrsta u nepriznavanju teritorija okupiranih od strane Rusije – uključujući Krim. Sada je jednostavno nezamislivo da će EU prihvatiti nasilno komadanje ili eliminaciju Ukrajine. Pitanje je, dakle, može li Putin pristati na povlačenje ili će za sličan ishod biti potrebna promjena režima ili kolaps države. To je ono kamo će dovesti agresivni rat koji je Putin pokrenuo 24. veljače - ocijenio je Carl Bildt.
