Kad u tunelu osjetiš nagli prodor zraka, slijedi vodena bujica

Profesor dr.sc. Mladen Garašić, jedan od najistaknutijih svjetskih hidrogeologa i speleologa ističe kako je problem kaverni i odvodnih tunela (P1 i P2) elektrane u Platu u tome da se djelomično nalaze ispod razine mora. Nakon nedavne tragedije   profesor Garašić medijima je prepričao događaj iz 90-tih godina kada je s kolegom zamalo nastradao u tunelima hidrocentrale u Platu dok je radio inženjerski pregled dovodnog tunela P-1. Radovi kojima je trebalo utvrditi stanje betonske obloge i naći eventualne deformacije obavljali su se uz kompletno zaustavljeno protjecanje vode kroz tunel, no zbog obilne kiše na površini dogodio se prodor vode zbog kojge su on i kolega zamalo nastradali.

Komplicirane gradnje

- Kao iskusni speleolog i poznavatelj hidrogeološke problematike u kršu, bio sam i skeptičan zbog obilne kiše na površini. Kolega i ja osjetili smo naglo strujanje zraka u tunelu. Jedini logički zaključak za nastanak takvog strujanja je bio da je voda krenula prema nama i da gura zrak pred sobom u tunelu. Taj vjetar osjetili smo nekoliko kilometra prije nadolaska vode. Uspjeli smo doći do izlaza pomoćnog tunela i izvukli smo se brzo na površinu. Nakon nekoliko minuta voda je došla silnom brzinom, i to ne samo prema vertikalnom šahtu već i na pomoćni tunel čija vrata nisu bila zatvorena. Izletjela je i udarila u parkirani automobil, koji je gurnula preko ograde stotinjak metara niz padinu na magistralnu cestu - prisjetio se profesor Garašić, koji je u karijeri objavio je oko 350 znanstvenih i stručnih članaka iz svog područja te sudjelovao u nadzoru i izradi elaborata za mnoge građevine.
Unatoč tom iskustvu i žaljenju što se u HE Dubrovnik dogodila tragična nesreća dr. Garašić za Dubrovački vjesnik ističe kako su naše izgrađene HE i tuneli u njihovom sklopu među ponajboljima izgrađenima u kršu na svijetu.- Ne znam bi li sada, nakon ovih tragičnih događaja, trebalo posebice spominjati prijašnje nesreće prilikom gradnji najkompliciranijih hidrotehničkih građevinskih objekata pa i tunela u Platu. Nažalost, i u svijetu i kod nas događale su se i događaju se i najteže nesreće prilikom kompliciranih gradnji.

Od Belvederea do Prapratnog

Možda bi se trebali ponekad i pohvaliti s graditeljskim pothvatima koje su zamozatajno mnogi iz naše i prethodnih generacija izveli u našem dinarskom kršu - navodi profesor Garašić. - Ne bih volio da se tragedije iz nesreća na ikoji načih prenesu u naše emocije u negativnom smislu. Moje je mišljenje da smo sigurno nešto novo naučili iz svega što se dogodilo i da trebamo nastaviti dalje s istraživanjima i zaštitom podzemnih voda te razvitkom ovog krškog područja. Svima onima koji su nam to omogućili velika hvala - navodi prof.dr.sc. Mladen Garašić, dipl.ing.
Tijekom svog stručnog i znanstvenog rada u više od 44 godine profesor Garašić radio je na mnogim objektima i na dubrovačkom području koje sam naziva predivnim - hoteli Belvedere, Plat, Babin Kuk, Beterina, Vis, Lapad, Epidaurus, Villa Argentina, Izvor Omble - Vilinska spilja - tuneli, kaverne u Zračnoj luci Dubrovnik, seizmička mikrozonacija gradske jezgre Dubrovnika, kaverne u temeljima mosta "Franja Tuđmana", spilje u Mokošici, klizišta Orsula, klizišta u Župi, HE Zavrelje, Kamenolom Brdo, tunel ispod Srđa, pronalazak vode na Pelješcu za gradnju Pelješkog mosta, Kanalizacijski sustac Ston - Prapratno, kaverne u tunelu Svitava - Hutovo, HE Čapljina, HE Dubrovnik itd.