Nova, snažna eksplozija zatresla je u utorak Krim i teritorij pod okupacijom (pro)ruskih snaga. U zrak je ovog puta odletjelo skladište streljiva, smješteno na sjevernom dijelu poluotoka. Incident su ubrzo potvrdili službeni izvori u Moskvi, piše Slobodna Dalmacija.
I dok ruska novinska agencija TASS, pozivajući se na upravu sela Majskoje, u kojemu je došlo do eksplozije, javlja o uništenom skladištu, dotle Ministarstvo obrane tvrdi da nije bilo "ozbiljnih žrtava".
Za sada nitko nije preuzeo odgovornost, ali mnogima je indikativan tvit savjetnika ukrajinskog predsjednika, Mihajla Podoljaka, objavljen ubrzo nakon eksploziju u utorak u jutro.
- Podsjetnik: Krim kao normalna zemlja je - Crno more, planine, rekreacija i turizam, ali Krim koji su okupirali Rusi je - eksplozije skladišta i veliki rizik od smrti za osvajače i lopove – napisao je Podoljak.
Do eksplozije je došlo niti tjedan dana nakon što je u dobroj mjeri uništena vojna zračna baza u gradu Novofedorivki, na zapadnoj obali Krima. Tada je uništeno više ruskih vojnih letjelica, a Rusija je taj incident nazvala – nesrećom, dok Ukrajina nije službeno ni potvrdila ni opovrgnula svoju umiješanost.
Sličan scenarij gledali smo ovog vikenda i u gradu Popasna u Luganskoj oblasti, gdje je uništeno sjedište zloglasne plaćeničke skupine Wagner. Navodno je među likvidiranima i Jevgenij Prigožin, čovjek koji je posljednjih godina preuzeo kontrolu nad skupinom od njezina osnivača Dmitrija Utkina i prilično je blizak s ruskim predsjednikom, pa tako nosi nadimak "Putinov kuhar" zbog unosnih ugovora za catering usluge koje je imao s Kremljom i institucijama i organizacija koje se od tamo kontroliraju.
Nakon ova tri slučaja, pogotovo vojne baze u kojoj su bili stacionirani bombarderi Su-24M, lovci Su-30 i ostali ruski zrakoplovi, i to 200 kilometara zračne udaljenosti u dubini okupiranog teritorija, u zapadnoj javnosti uslijedile su analize o novoj fazi rata u Ukrajini i mogućem njegovom preokretu. Sve se povezuje s izdašnim kontigentima nedavno isporučenog oružja od strane saveznika službenog Kijeva, ali još nema pojašnjenja o kojemu bi se konretno radilo i s kakvim dometom, tako da je sve još uvijek na razini špekulacija.
U utorak smo razgovarali s Maksimom Kamenjeckim, prefesorom s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu. On drži da se još uvijek ne može govoriti o prekretničkom momentu u ratu, ali da su neke stvari u ova tri slučaja ipak indikativne.
- Za preokret ipak treba govoriti o kontraofenzivi, o kojoj se sigurno razmišlje, ali do nje još nije došlo. Eksplozije poput one u Novofedorivki pokazuju da postoje neke od opcija utjecaja na društvenu klimu u Rusiji. Tu mislim na tamošnje faktore koji odlučuju o prestanku ili nastavku rata. Nešto slično ruska strana već dosta dugo radi ispaljujući rakete i granate na gradove poput Harikiva ili Mikolajiva, iako to nema nikakvog vojnog smisla, već im je namjera izazvati paniku u društvu i među civilima. Na ruskoj strani, izuzme li se napada helikopterima u Belgorodu, ništa slčno do sada nisu imali.
- A kako je došlo do ovih triju napada koje ste spomenuli? Postoji nekoliko potencijalih objašnjenja, ali čisto sumnjam da se radi o tome da je Ukrajina dobila i već uporabila dalekometne raketne sustave sa Zapada, i to one dometa preko 200 km. Po meni, moglo bi se raditi o dobro odrađenim diverzijama ili, drugo, uporabi jednog složenog raketnog sustava naziva Grim/Grom, koji je ukrajinska strana razvijala 10-tak godina s dometom od 500 kilometara. Namijenjeni su prvotno za izvoz, a kada su predstavljeni u javnosti tijekom 2015. i 2016. godine, bili su u fazi ispitivanja. Ako me pitate koja je od ove dvije verzije izglednija, diverzija ili ovaj susutav, opredijelio bi se za prvu – rekao nam je ovaj ugledni profesor iz Kijeva, uz napomenu da do konačnog zaključka nedostaje još dosta detalja.
Nevezano za ove slučajeve, u utorak je iz Kijeva stigla vijest da je predsjednik Volodimir Zelenskij smijenio ili rekonstruirao vrh svojih sigurnosnih službi u četiri regionalna odjela. Prema dekretima objavljenim na predsjedničkoj web-stranici, Serhij Zajats je smijenjen s mjesta šefa glavne uprave SBU-a u Kijevskoj regiji. Yurij Boreičuk smijenjen je s mjesta šefa glavne uprave SBU-a u regiji Ternopil.
Artem Bondarenko premješten je s mjesta načelnika glavne uprave SBU-a u regiji Lavov na čelo glavne uprave SBU-a u Kijevu i njegovoj regiji.
U oči promatračima sa strane upada da su slične vijesti zaredale posljednjih tjedana i mjeseci. O čemu je riječ, pitali smo našeg sugovornika.
- Za vrijeme rata jako teško je mijenjati strukture kakve su vojne, obavještajne ili kontraobavještajne. Ovdje se konkretno radi o kontarobavještajnog službi, čiji je ravnatelj, kako je poznato, bio prijatelj predsjednika Zelinskog od njihovih školskih dana. Ako je on smijenjen, za to je bilo povoda. Koliko je meni poznato, radilo se o vrlo kompliciranim kadrovskim odlukama i rješenjnjma. U praksi su se neke pokazale i katastrofalnima. Jedan od takvih ravnatelja uprava bio je prije nekog vremena uhićen u Srbiji zbog krijumčarenja dragulja i zlata, pa je za pretpostavit da prvi čovjek nije znao birati i upravljati podređenim kadrovima. Istraga je još u tijeku – kazao nam je Maksim Kamenjecki.
