StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetDOČEKALI SMO I CRVENU ZASTAVU NA PLAŽI - KOGA ZVATI KAD JE MORE PUNO G....

Fantom zagađivači otplove, a za sobom stave smrdljivi trag

Piše Maja Rilović Koprivec Foto:
14. srpnja 2019. - 23:53
Proljetos je otkazana Festa od kamenica u Stonu, bakterije iz fekalija potvrđene su najprije na plažama manjih mjesta bez kanalizacije, a prije nekoliko dana prvi put je zabranjeno i kupanje na dubrovačkim plažama zbog ispusta kanalizacije u more. Umjesto plavih, prvi puta viore crvene zastave. Tom strašnom popisu ekoloških incidenata na moru trebalo bi dodati i ispuštanje otpadnih tankova sa brodova i jahti blizu obale. I to je ovoga ljeta poprimilo čini se veće razmjere pa se s pravom bune kupači u svim dijelovima grada. Dvije naše sugrađanke neki su dan svjedočile kako se uz jahtu usidrenu ispred Lokruma u moru širi siva mrlja.

Siva mrlja

- Gledali smo iz parka na Orsuli, iza broda u Bočini odjednom se pojavila mrlja u moru, usred bijela dana, kraj plaža punih kupača! Takav je bezobrazluk prestrašan. odmah smo zvali 112 koji su na spojili s Lučkom kapetanijom, ali su nam tamo rekli da ne mogu isploviti jer nemaju ljudi. Zvali smo svih koji imaju s time veze i Lučku upravu i policiju, a na kraju je jedino Rezervat Lokrum poslao svoj gumenjak do broda. Nadam se da su sve zabilježili i da će ove na brodu snaći drakonska kazna - govori naša čitateljica koju je uzrujao ovaj incident.
Potvrdio nam ga je i ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec mada kaže on, ustanova nema ovlasti za postupanje na moru. - Reagiramo na ovakve stvari koliko možemo, konkretno u ovom slučaju smo izašli do te jahte i ustanovili da je kurenat donio zagađenje do nje s neke druge barke, ili jahte. Da smo utvrdili da se radi o zagađenju od te konkretne jahte mi bi odmah kontaktirali Kapetaniju koja je za to nadležna. S njima imamo odličnu suradnju - kaže Grilec.
Što uopće mogu napraviti građani i inspektori Lučke kapetanije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i njihove inspekcije sigurnosti plovidbe u zaštiti našega mora? Kome se još građani mogu obratiti kada uoče ovakvo onečišćenje?
Kao porezni obveznici suvlasnici smo plaža i mora kojim se plovi i na kojima su pod koncesijom sagrađene marine i luke. Naša djeca plivaju u moru koji su istovremeno i sidrišta i plaže, ali hrvatski propisi zahtjevaju da Kapetanija može kazniti počinitelja na moru jedino ako ga 'uhvati' u trenutku ispuštanja tanka i uzorkovanjem nepobitno utvrdi da je baš taj jahta 'krivac'.

Neživotni propisi

Županijski pročelnik za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće kaže kako uzorkovanje i analizu vode radi Zavod za javno zdravstvo, a građeni svako onečišćenje morskog okoliša prijavljuju Lučkoj kapetaniji po zakonu. Jedino u slučaju većeg onečišćenja ispuštanja goriva, onda je tu Županijski operativni centar kojim opet predsjeda lučki kapetan. - Puno je propisa i pravilnika "neživotno". Naprimjer, kada su u pitanju onečišćenja mora na plaži kakav je nedavno bio slučaj na Rixosu, Županija uopće nema obvezu izvijestiti koncesionara plaže o kvaliteti vode odnosno onečišćenju. On bi trebao gledati naše internet stranice i gledati kad je došlo do onečišćenja?! - dodaje Baće. Kad je u pitanju onečišćenje na moru tu je uvijek mjerodavna Lučka kapetanija, a kapetan naše dubrovačke Mato Kekez potvrđuje nam propise po kojima oni, odnosno jedino stručne osobe Zavoda za javno zdravstvo koje je jedino odgovorno za uzorkovanje mora biti na mjestu onečišćenja u trenutku onečišćenja kao bi uzeli uzorke mora i tanka i da bi mogli reći da je onečišćenje od konkretne jahte. - U suprotnom ne možemo puno napraviti. To uzorkovanje mora raditi samo ovlašteno osoblje Zavoda s rukavicama, epruvetama, a mi smo im tu opet samo servis. Ipak Kapetanija nekako nađe načina da 'na prepad' negdje nekoga i uhvati u ovakvom prekršaju - kaže lučki kapetan Kekez. Nadalje kaže on ljude jako zbunjuju onečišćenja, miješaju ispuštanje fekalija i onečišćenje koje je izazvano zbog podizanja mulja, ili cvjetanja mora.

Sve u more

- Nekad jahte ispuštaju vani vodu radi pomoćnih motora i uzburka dio cvjetanja mora pa izgleda kao da je ispustio fekalije, a u stvari nije. To se jako često događa naročito u Gružu gdje brod podigne mulj. Danas ljudi imaju i mobitele s jakim kamerama pa lako slikaju i šalju fotografije Ministarstvu, a dok ta slika dođe do mene jahta je odavno otišla. Mi opet sve te prijave trebamo dobro isfiltrirati da bi rekli: da, sad se isplati potrošiti par desetaka tisuća kuna za napraviti cijeli postupak uzorkovanja. Nije to baš tako jednostavno, bez obzira što sada trenutno Kapetanija ima problema zbog nedostatka posade za svoj brod. Ti su problemi s kojima radimo isti desetljećima. Nije tu Dubrovnik jedina naša odgovornost, već područje od Lastova preko Korčule i Pelješca sve do Ponte Oštre - kaže kapetan Kekez.
Dodaje kako je u Dubrovniku ljeti puno ljudi, puno turista, jahta, brodica, a mi bi trebali neke stvari ovdje iskorigirati bez obzira što živimo od turizma. - Nema smisla zamjerati Gradu Dubrovniku zbog čega puca kanalizacija ispod Petke kad je ona građena za 35.000 ljudi, a ljeti ih ima 85.000. Infrastruktura je planirana u drugom vremenu, a stvari se razvijaju puno brže nego je bilo planirano - dodaje on. Komentira i 'neživotnost' propisa koje opet ne prati to što je i na moru mnogo više ljudi nego ranije, a mi nemamo spremnike i deponije gdje bi se otpad iz brodova zbrinuo na pravi način. - U nekim zemljama koje su možda malo osvještenije od nas imaju propise gdje sve jahte odmah moraju na deponiju i tamo moraju ostaviti sve svoje nečistoće, zauljene vode, sive tankove. Međutim, mi ovdje nemamo deponiju niti propise koji kažu da brodica to mora napraviti. Brodovi su druga kategorija. Mi možemo preuzeti u cisternu, ali deponiju nemamo. Brodice i jahte smiju, budući se radi o organskoj tvari ispumpati tankove u moru dalje od obale izaći od 3, 6 ili 12 milja ovisno o čemu se radi. Međutim kada neka jahta ispusti fekalije 12 milja od obale, što je svjetska norma, a kurenat ih opet donese uz obalu ne možemo ništa. Našim stalnim nadzorom, pa i preko satelita, možemo jedino utvrditi da mrlja postoji pa čak i utvrditi o čemu se radi i to je sve - govori Kekez.
Nažalost, na kraju i legalnim putom od tanka preko cisterne, kanalizacije, kolektora..., sve opet završi u moru.
S broda na cisternu pa opet u gradsku kanalizaciju
Lučki kapetan Kekez kaže kako pitanje postavljanja sada nepostojećih deponija treba odgovornije i sveobuhvatno rješavati kroz prostornu dokumentaciju jer ako spremnici za prihvat otpadnih voda jahti postoje, a njihov sadržaj se opet zbrinjava u gradskoj kanalizaciji, onda u konačnici nemaju smisla. Smisla bi imali tek kada bi se oni postavili na predviđenja logična mjesta i njihov sadržaj evaporirao i koristio za svašta, od gnojiva do struje. Veće jahte i brodovi imaju separatore i tankove gdje se kruti dio može evaporirat do spaljivanja. Ako se otpadne vode preuzete s jahte opet zbrinjavaju u kanalizaciji svejedno je sve na koncu završilo u moru, kaže Kekez. Potvrđuje to Plan gospodarenja otpadom s brodova na području pod upravljanjem Lučke uprave Dubrovnik, a koji je na snazi od 2018. godine i gdje doslovno stoji da se "fekalne vode prikupljaju autocisternama nakon čega ih koncesionari odvoze u centralni gradski pročišćivač za obradu fekalno sanitarnih voda." Koncesionari za prihvat otpada s brodova u nas su tvrtke Cian d.o.o. i tvrtka Platanus d.o.o.
MARPOL konvencija
Prema zakonu, brodovi ne smiju prazniti svoje spremnike za crne vode manje od 12 nautičkih milja od obale. Ako se brodovi nalaze bliže obali, spremnici se moraju ispumpavati.
Prema dokumentu koji to regulira, MARPOL konvenciji, fekalije se mogu ispustiti tek na 12 nautičkih milja od obale ako brod nema biološki pročistač. Ako ga ima, onda je moguće na tri nautičke milje od obale.

27. travanj 2024 15:28