Najnovije zapljene velikih količina droge kojima se prije dva dana javno pohvalila dubrovačka policija, a u kojima je na dva broda u luci Ploče zaplijenjeno rekordnih 220 kilograma heroina i 62 kilograma kokaina, vrijednih na narkotržištu oko 17 milijuna eura, opet su izazvale zanimanje javnosti i pitanja tko je naručitelj, na kojem području je droga trebala završiti i slično, piše Slobodna Dalmacija.
U ovoj akciji koja se odigravala prije dva, odnosno tri mjeseca, jer je heroin na brodu koji je doplovio preko Turske zaplijenjen 11. listopada, a kokain koji je prevozio brod iz Kolumbije 3. studenoga 2021. godine, zasad nema uhićenih osoba, no sigurno je da policija borbu protiv narkotika nastavlja.
Što se tiče kokaina, već je dobro poznato da je izvor ove droge, u kriminalističkim serijama poput popularnog "Narcosa", opjevana Kolumbija iz koje operiraju dobro uhodani karteli koji su svoje partnere pronašli u sličnim organizacijama u Europi, a posebno u zemljama Balkana, poput Srbije, Crne Gore i Hrvatske. I nije nikakvo čudo što su Ploče jedna od luka koje koriste za dopremu narkotika jer tamo donedavno nije uopće bilo opreme kojom bi carina i policija efikasno kontrolirale teret koji dolazi iz svih dijelova svijeta.
Nezamislive brojke
– Želim vas podsjetiti da je balkanski narkokartel velika prijetnja cijeloj Europi. To je kriminalna organizacija aktivna na globalnoj razini – rekao je za RTL Tomislav Štambuk iz PNUSKOK-a krajem rujna prošle godine, kada je španjolska policija objavila da je, pod vodstvom Europola, nakon tri godine tajnih praćenja i obrade, razbila jedan od balkanskih kartela i uhitila 60-ak njegovih članova.
U cijeloj su akciji aktivnu ulogu imali i hrvatski policajci, a tada je zaplijenjeno 2,6 tona kokaina, 324 kilograma marihuane, 612.000 eura u gotovini te devet luksuznih vozila i pet motocikala. Iz Europola su objavili da je zločinačka organizacija imala aktivne ogranke u nekoliko europskih zemalja i da su joj pripadali uglavnom kriminalci iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.
Kartel je planirao u Europu prošle godine uvesti više od tone i 250 kilograma kokaina, a cijela je akcija počela još prije tri godine, kada je španjolska policija uočila 20-metarsku jedrilicu u kojoj su bila dva hrvatska državljanina i jedan Amerikanac, na kojoj je nađena gotovo tona i pol kokaina. Finale višegodišnje obrade uslijedilo je u ožujku prošle godine, nakon informacije da su dvojica vođa toga kartela otputovala u Španjolsku kako bi se pripremili za dolazak pošiljke kokaina, posebice jer su prije toga dugo izbjegavali takve sastanke da ih policija ne bi uočila.
U izjavama Antonija Martíneza Duartea, zapovjednika španjolske agencije za borbu protiv narkotika, tijekom ove akcije protiv balkanskog kartela otkriveno je i na koji su način "prali" goleme količine novca dobivenog od droge, osim, naravno, ulaganja u nekretnine.
– Najveći problem koji su imali bio je kako vratiti taj novac na legalno tržište. Jedan od načina koji smo otkrili jest pranje novca preko kupnje i prodaje kolumbijskih nogometaša – rekao je novinarima Duarte. Nije govorio ni o kakvim imenima odgovornih ljudi ni klubova preko kojih se novac "prao", tako da je taj dio priče ostao nerazjašnjen. Bar zasad.
A koliko je narkobiznis ozbiljan posao s golemim profitima, govori i podatak koji je prije nekoliko mjeseci, u medijskim istupima u povodu gore navedene akcije, iznio Željko Petković iz HZZJ-a, koji se bavi suzbijanjem zlouporaba droga.
Milijarde na 'pranju'
– Moramo znati da se radi o ogromnoj količini novca budući da europsko narkotržište vrijedi 30 milijardi eura na godišnjoj razini. Jedna od novih stvari koje su balkanski karteli razvili jest da su toliko uspješni da direktno nabavljaju kokain u zemljama Latinske Amerike, izravno od proizvođača, što znači da je kompletna distribucija do Europe u njihovoj nadležnosti. Treba kazati da globalno tržište kokaina posljednjih 10 godina u Europi bukti.
Radi se o enormnom novcu i osim što se golema količina droge plasira na tržište i izaziva određene obračune, postoji još jedan problem: što s tim novcem, što s tim enormnim profitom. On se najčešće pokušava na neki način "oprati", usmjeriti u legalno poslovanje. Time se, naravno, kupuju moć, pozicija i sve ostalo – pojasnio je Petković.
Europsko izvješće o drogama iz 2021. godine navodi da je u 2019. godini u državama članicama EU-a prijavljeno 26 tisuća zapljena heroina, u ukupnoj količini od 7,9 tona, a najviše se te droge zaplijenilo u Belgiji, i to gotovo dvije tone, te Nizozemskoj i Francuskoj nešto više od tone. Zanimljivo je da je te godine u Sloveniji zaplijenjeno oko 800 kilograma te droge, dok se u izvješću u tom kontekstu Hrvatska ne spominje.
Zanimljiv je podatak koji je prije nekoliko mjeseci iznesen na HTV-u, kada je Vilim Cvok, novinar i suautor knjige "Hrvatska u kokainskom ruletu smrti", rekao da se u Hrvatskoj, po nekim podacima, godišnje "pošmrče" oko pola tone kokaina. A koliko je to unosan posao, govori i to da se u Južnoj Americi kilogram kokaina nabavi za tri tisuće eura pa se u Europi proda za deseterostruko veću cijenu.