StoryEditorOCM
ZabavaFILM TJEDNA

Oppenheimer: Precijenjen uradak koji u predugom trajanju stavlja krive naglaske, zanemaruje likove, zamara gledatelje i uzvisuje grandioznost redatelja

Piše Gabrijela Bijelić
31. srpnja 2023. - 13:10

Otkako je trilogijom o Batmanu postavio nove žanrovske standarde, redatelj Christopher Nolan pod stalnom je prismotrom filmskih znalaca i publike. Svaki njegov novi film prati poseban ‘hype‘, mjesecima prije premijere razglaba se o mogućim dosezima i nagradama struke.

Po tom obrascu dočekali smo i ‘Oppenheimera‘, Nolanovu ekranizaciju životopisa oca atomske bombe Roberta Oppenheimera. Nastao prema književnom predložku ‘Američki Prometej‘ autora Kaija Birda i Martina J. Sherwina, ovaj film secira karijeru briljantnog znanstvenika, američkog Židova, izrazito lijevo orijentiranog i zbog toga suspektnog u SAD-u tijekom Drugog svjetskog rata i u godinama poslije globalnog sukoba okončanog upravo uporabom njegova razarajućeg izuma.

image

Oppenheimer

Universal Pictures - Atlas Enter/Collection Christophel Via Afp

Nolanov ‘Oppenheimer‘ sadrži sve na što nas je redatelj navikao u prethodnim ostvarenjima. Koncept je važniji od osobnih drama protagonista, vizuali od karakterizacije, umjetnički dojam od fabule...

Znanstvenofantastičnim ‘Interstellarom‘ tako prevladava maglovita ideja orbitalne familijarnosti, u ratnom ‘Dunkirku‘ naglasak je na evakuaciji vojnika, individua u službi masovne operacije, dok značenje ‘Teneta‘ ostaje nedokučivo pred razmetljivim prostorno-vremenskim distorzijama.

‘Oppenheimer‘ je prvi pravi Nolanov izlet u filmsku biografiju. Temeljita priprema vidljiva je u svakom kadru. Povijesno utemeljen i dokumentaristički ozbiljan, film priča o prvom oružju za masovno uništenje, smišljeno se poigravajući bojama, krupnim planovima i filterima.

Cillian Murphy (Peaky Blinders) izgradio je rolu oskarovskog tipa. Posve se poistovjetio sa svojim junakom, Irac fizičara Oppenheimera glumi precizno i suptilno, unatoč ograničenjima u pristupu temi koja prečesto bježi od osobnog i znanstvenog prema ‘procesnom‘. Prekomjerno gomilanje aktera (upućeni su ih nabrojili 150) svakako odmaže preglednosti radnje.

U plejadi likova ima i dosta lica s hollywoodske A liste. Neki su se u zadatosti snašli bolje (Robert Downey Jr. izvrstan je kao dijabolični čelnik američke Komisije za atomsku energiju Lewis Strauss), a neki lošije (Matt Damon ostaje površan u ulozi Leslieja Grovesa, vojnog pokretača projekta Manhattan) dok neki nisu ni stigli doći do izražaja (Kenneth Branagh kao danski nobelovac, kralj kvantne fizike Niels Bohr).

image

Robert Downey Jr. među dojmljivijim je likovima

Universal Pictures - Atlas Enter/Collection Christophel Via Afp

Mnoge će zasmetati i podzastupljenost ženskih likova. Blondina Florence Pugh, ovdje pretvorena u brinetu, odlično koristi skromnu minutažu kako bi iznijela djeliće složene ličnosti Oppenheimerove ljubavnice komunistkinje Jean Tatlock. U dominantno muškoj glumačkoj postavi ističe se i Emily Blunt kao znanstvenikova supruga Kitty, šteta je da njezina osobnost i političke kontroverze nisu bolje objašnjene.

Trosatno trajanje filma na tragu je Nolanove sklonosti grandioznoj prezentaciji: ista se storija komotno mogla ispričati u uobičajenom formatu od dva sata, uz reducirani broj aktera i manju zastupljenost iskaza na saslušanju koji se izmjenjuju u ponekad konfuznom slijedu. Zbog toga se sporednom čini ključna podtema, nastanak atomske bombe i njezine reperkusije na čovječanstvo. Pokusnoj detonaciji u Los Alamosu u filmu nedostaje plastičnosti.

Žrtve Hirošime i Nagasakija spomenute su tek kao statistika, potpuno u sjeni završne ćakule Oppenheimera i Alberta Einsteina o pogubi nuklearnog naoružavanja za budućnost svijeta. No, takvo što moglo se i očekivati kad je veliki fantast Nolan u redateljskom stolcu. ‘Oppenheimer‘ je neosporno dobar film, no ne i savršen kakvim ga se u većini prikazuje.

 

 

01. lipanj 2024 09:37