Ako će Hrvatske šume spasiti mojih 80 kuna, neka im! Ja želim imati čistu savjest - ogorčen je Leo Amižić, jedan od stanovnika Žrnovnice kojima je ova državna institucija nakon katastrofalnog požara u srpnju prošle godine ovih dana poslala lijepu čestitku - upozorenje pred pokretanje optužnog prijedloga zbog "ilegalne sječe" alepskog bora.
Naime, cijeli problem je nastao jer su mještani Žrnovnice u situaciji kada su pred vatrenom stihijom spašavajući golu egzistenciju bili prisiljeni ispiliti prijeteće borove pod nadležnošću Hrvatskih šuma, koje su nakon sanacije požarišta uklonili sa svojih parcela, jer djelatnici ove državne tvrtke to mjesecima nakon elementarne nepogode nisu učinili.
- Ja sam platio najmanje, jer nisu imali nikakav dokaz, nikakvu fotografiju, već je lugar izmjerio promjer debla i proizvoljno zaključio kako se radi o njihovu boru. Ja ispadam u ovom slučaju državni neprijatelj! Malo je reći da sam poludio, ne samo poludio, kad sam vidio njihov dopis, pomodrio sam - žena je mislila da će me srce strefit!
Stavljaš svoj potpis na nešto što nisi vidio?! Pa gdje toga ima? Rekao sam tom lugaru da bi mu bilo bolje da obilazi požarni put koji je u očajnom stanju, nego da ulazi ljudima u drvarnice i broji debla. Kao da nam nije bilo dosta katastrofe koju smo doživjeli. Taj nesretni bor koji sam platio ispilio je moj sin za vrijeme požara, jer mi ja vatra već bila napuvala stiropor od kuće! - ponovo je izgubio živce naš sugovornik iz Amižića.
Optužba bez dokaza
Ogorčenja ne fali ni Marku Kovačiću kojemu je kuća na Kovačića putu. Čovjek je još vatrogasac i još uvijek ne može doći k sebi nakon što su mu Hrvatske šume otuđenje drva procijenile na 400 kuna.
- Red borova na Gračiću poviše potoka ispilili smo dok smo gasili požar da spasimo svoje kuće. Ta ispiljena debla koja su bila bačena u potok i svuda okolo, stajala su tako tri mjeseca, a da nitko iz Hrvatskih šuma nije došao i pokupio ih. Lugar je jednom u tom razdoblju bio i rekao da će oni to srediti. Mi smo nakon toga posjekli dva bora. Svakako, ja ne namjeravam platiti iznos od 400, nego maksimalno 200 kuna, jer ta dva bora toliko vrijede. Ne želim se ni s kim kačiti, ali ako ćemo navlačiti mak na konac, kako Hrvatske šume znaju da su to njihova drva? Moga sam ih kupit na nekom drugom mjestu - rezonira Kovačić.
Pavenka Kovačić, Markova strina koja živi do njega, kazuje nam kako je iznenađena postupanjem splitske šumarije, posebice lugara koji je uvijek bio srdačno primljen te navodi kako njoj nije došla nikakvo upozorenje. Povjerila nam se da joj je sin jedva izvukao živu glavu za vrijeme prošlogodišnjeg požara kada je doslovno spašavao vlastiti krov nad glavom, kada je jedan bor skoro pao na njega. Neke su borove, kaže odnijeli, neke grane nisu.
- Pa neće valjda čekati do sljedećeg ljeta da opet plane? - pita se u nevjerici.
Susreli smo i jednog gospodina koji je nakon sanacije šume koju je obavila slovenska tvrtka uredno od Hrvatskih šuma kupio drva za ogrjev. Ipak, držimo da je u ovom slučaju državna institucija mogla pokazati malo dobre volje i donirati im svu količinu otpiljenih stabala, umjesto da im naplaćuju kazne i prodaju ostatke. Uostalom, Žrnovčani su borove pilili iz teške potrebe i nevolje, a ne da se okoriste situacijom i rade od toga biznis.
'Vjerujemo svom lugaru'
Iako su se Hrvatske šume u svom priopćenju očitovale o ovom slučaju, još jednom smo nazvali Antu Melvana, voditelja Uprave šuma podružnice Split koji nam je rekao kako Hrvatske šume nisu neposredno nakon požara mogle ukloniti sva srušena stabla, jer su prije toga morali provesti postupak javne nabave sanacije.
- Uostalom, drva su uzeta u desetom mjesecu, a požar je bio u sedmom i radi se o drvima koja su ušla u evidentiranu masu - kazao nam je Melvan i dodao kako nema razloga da sumnja u svog lugara.
Podsjetimo, Hrvatske šume su izvijestile javnost da je bilo tri slučaja sječe njihovih stabala zbog spašavanja imovine za vrijeme požara, te da tim ljudima Hrvatske šume nisu slale nikakve kazne. Navode dalje kako su četvorica Žrnovčana iskoristili tu priliku te posjekli stabla oko svojih okućnica nakon požara te ih iskoristili kao ogrjev, što se smatra krađom državne imovine.