Zagvozd, Dalmatinska zagora, Zabiokovlje. Ljuti kamen. Krš. No, danas i tu buja život. I tu se okreću turističke devize. Bude perspektive. Zagvožđanima do prvih plaža treba deset minuta vožnje, baš kao Splićanima s Pujanki, Brda, Mejaša ili Visoke. U čemu je onda razlika? Je li i mali Zagvozd sišao na veliko more?
Turist iz poljskog Gdanjska koji je odmarao u ovom mjestu, nije vjerovao kad ga je domaćin kroz tunel sv. Ilija odvezao do Baškog polja za ravnih dvanaest minuta. Zagvozd je faktički postao dijelom Makarske rivijere jer gosti svakodnevno komuniciraju na potezu Zagora - primorje, pa natrag. U mir božji.
Kad su početkom stoljeća prve mine zaparale utrobu Biokova, nitko nije mogao sanjati da će prvo tunel, a nešto kasnije i Dalmatina, stubokom promijeniti način života.
Danas je u Zagvozdu šezdesetak prvorazrednih kuća za odmor. Mjesto ima svu potrebnu infrastrukturu: dnevnu bolnicu, nekoliko ugostiteljskih objekata i kulturnu scenu za koju zna cijela Hrvatska zahvaljujući festivalu glumaca i poduzetnom Vedranu Mlikoti.
- Ljudi se srcem bave turizmom jer se nadaju da će zbog toga mladi ostati na rodnoj grudi. Zato sam po tom pitanju veliki optimist - govori nam načelnik općine Miroslav Gaće, kojeg smo zatekli u sređivanju dokumentacije.
- U postupku smo nadopune i izmjene prostornog plana. Izvjestan broj naših ljudi investirao bi u kuće za odmor, ali im zemljište nije u građevinskoj zoni. Zato im želimo pomoći. Naša je općina u izravnom doticaju sa sjevernim područjima Parka prirode Biokovo, a tu ima prostora za gradnju, dakako, uz poštovanje normi koje je uređuju. Na nama je pobrinuti se za prometnice, vodu, dobru struju i internet, jer to su glavni preduvjeti za razvoj turizma - kaže Gaće.
Uživaju svoj mir
Problem su, kaže, zemljišne knjige.
- Bez urednih vlasničkih odnosa ne možemo do sredstava iz EU fondova, raznih poticaja i slično. Neke smo obitelji oslobodili komunalne nadoknade i na taj im način pomažemo. Raduje nas da nam broj djece stalno raste; nekad ih je u vrtiću bilo dvadeset i pet, a danas ih je duplo više. Zato ćemo sve resurse staviti na raspolaganje turizmu - veli načelnik.
Što kažu privatni iznajmljivači? Petar Dedić je jedan od onih koji su se hrabro otisnuli u turističke vode.
- Moram priznati da sam u početku bio skeptičan. No, ipak sam na zemljištu gdje je bila naša stara kuća, počeo graditi objekat više, za sebe, za dušu, kad u Dediće dođem na odmor. Međutim, kad sam vidio da susjedi koji su se odlučili baviti turizmom imaju dobra iskustva, krenuo sam i ja.
I nisam se prevario. Radim treću godinu, a goste imam od 13. svibnja do 4. listopada. Skoro pet mjeseci! I to turiste koje samo poželjeti mogu i koji ovdje uživaju svoj mir. Mahom je riječ o Nijemcima, Poljacima i Česima koji nam ostavljaju izvrsne recenzije. Već imam obitelji koje još na odmoru rezerviraju termin za sljedeću godinu. I žele cijelu kuću za sebe - veli Dedić, koji je prema gostima široke ruke pa ih redovito časti domaćim specijalitetima.
- More im je tu na pet minuta, a noći su ovdje tihe, savršene za odmor. Kaže mi gost iz Njemačke da mu se ne ide u Makarsku jer su dolje nesnosne gužve i da će cijeli odmor provesti u Dedićima - priča iznajmljivač iz istoimenog zaseoka.
- Tek smo ove godine krenuli s iznajmljivanjem apartmana u dijelu naše obiteljske kuće, i moram vam priznati da sam zadovoljna. Gosti su iz Njemačke, Italije i Češke. Imam rezervacije do desetog rujna - kaže Matea Mlikota, koja je ubrzo postala prava iznajmljivačica.
- Ako su samozatajni ili se jednostavno teže prilagođavaju novoj sredini, odmah ih ohrabrimo osmijehom i domaćom višnjevačom, a onda na trpezu dolaze pravi bokuni. Zanimljivo je da većina mojih gostiju nije znala gdje je more i da su mu tako blizu. U ovih nekoliko mjeseci bavljenja turizmom, sa sigurnošću mogu reći da nam je to očito bio pun pogodak i da ću se nastaviti s jednakim žarom baviti ovim poslom.
Sad smo završili i bazen, što će nam već iduće sezone biti dodatni sadržaj. Pogledajte samo te vile i kuće od Župe na istoku, Biokovskog sela i Krstatica do Rastovca na zapadu naše općine. Imamo se čime pohvaliti, a da su gosti zadovoljni, potvrđuje činjenica da nam se vraćaju. Zagvozd će biti nositelj turizma u Imotskoj krajini, uvjerena je Matea, koja vodi posao oko apartmana u novoj, lijepoj kući na samom ulazu u mjesto.
Pod obroncima Biokove
I Petar Čagalj, brat pjevača Jole, počeo je kao iznajmljivač, a jednako uspješno nastavlja kao ugostitelj. Vlasnik je restorana originalnog imena "5AR" u blizini čvorišta autoceste.
- Najbitnije je ugoditi gostu, ponuditi mu domaću, frišku spizu. Za sada mi odlično ide. Raduje me što zapošljavam šest ljudi, mojih susjeda. Gosti mi dolaze iz Makarske, Baške Vode, Brela... Prije smo mi išli kod njih na more, a sad se oni vraćaju ovdje, pod sjeverne obronke Biokove - veli Petar, koji misli da samo turizam može zaustaviti iseljavanje mladih iz Zabiokovlja.
- Treba pratiti trendove u turizmu, a oni se mijenjaju. Treba im se prilagođavati. Resurse koje imamo treba iskoristiti. Naši su aduti mir, zdrava hrana, gostoljubljivi ljudi i uvijek nešto novo u ponudi. Ja sam uz bazen dodao i igralište za djecu pa cijele obitelji imaju gdje uživati. I zato nam rado dolaze ovdje na ručak, večeru... Dok se stariji druže i uživaju u dobrom zalogaju, djeca su im na sigurnom. Igraju se, zabavljaju. Zagvozd će sto posto postati biserom turizma Imotske krajine i Zabiokovlja - uvjeren je Petar. Zašto mu ne vjerovati?