StoryEditorOCM
ZadarVAŽNA TEMA

Zadarska stomatologinja kaže da neki ljudi cijeli život peru zube pogrešno, evo što ona savjetuje

Piše Val Kraljević
9. listopada 2026. - 14:21
Shutterstock, privatna arhiva
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Hrvati su mahom hedonisti. Boemi i gurmani. Prava mala radionica uživanja može se provesti diljem dalmatinske obale. Uživanje u hrani, piću i cigaretama hrvatski su "trademark". S druge strane, sve to uživanje negdje i uzme danak, a kod nas je poznat strah od odlaska kod zubara. Oralna higijena izuzetno je bitna komponenta zdravstvenog dijela života, ali i društvenog jer, budimo realni, nije baš ugodno gledati u nečije zanemarene prljave zube ili osjećati neugodni zadah. I tako smo od jednog razgovora o tome koliko je često potrebno mijenjati četkice za zube odlučili napraviti kratki razgovor o njezi oralnog zdravlja. Kako smo doznali od nekolicine sugovornika, najčešći problem koji imaju sa zdravljem zuba jest kamenac, a zatim i karijes. Kod zubara odlaze samo kada osjete da imaju neki problem, dok manjina ide na redovne kontrole. Što se četkica za zube tiče, većina ih mijenja kad se potroše, a to je najčešće svaka tri ili četiri mjeseca, odnosno oko četiri puta godišnje. A evo što o svemu kaže mlada zadarska stomatologinja Isabel Pavlović.

– Po pravilu, četkicu za zube trebalo bi mijenjati svaka dva mjeseca, nekada i ranije ako se četkica potrošila ili poprimila neugodni miris.

Kakve se uopće četkice za zube preporučuje koristiti?

– Mnogo ljudi koristi tvrde četkice za zube, što nije dobro jer bi se trebale koristiti mekane. Zube ne treba ribati, nego ih treba četkati laganim kružnim pokretima i da se uz zub obuhvati i zubno meso.

image

Isabel Pavlović

Privatna Galerija/Slobodna Dalmacija

A koje su paste za zube najbolje?

– Što se pasti za zube tiče, trebale bi se koristiti one s fluorom jer one pomažu u prevenciji karijesa. Biljne paste, bez fluora, treba izbjegavati.

Što se još preporučuje koristiti u oralnoj higijeni?

– Znači, uz mekanu četkicu za održavanje zubiju trebao bi se koristiti konac ili interdentalne četkice, dok se otopine za ispiranje usta mogu koristiti, ali nisu nužne za održavanje oralne higijene. Većina ljudi koja koristi te tekućine trebala bi pogledati sastojke jer one s mnogo alkohola nisu baš najbolje. No primijetila sam da što se tiče oralne higijene dosta ljudi uopće ne koristi konac za zube, što se vidi jer imaju karijese između dva zuba. To se događa jer ljudi peru zube isključivo četkicom, a na taj način se ne uspiju očistiti ti međuzubni prostori. To bi bilo dobro raditi ili koncem ili interdentalnom četkicom. Kada se zubi operu četkicom, zapravo se opere samo 70 posto zuba, a četkica jednostavno ne može doprijeti u te međuprostore i zato se mora koristiti konac. 

S kojim zubnim problemima se ljudi danas najčešće susreću?

– Iz moje prakse problemi s kojima se ljudi najčešće susreću su kamenac i karijes, dok neki imaju probleme i s gubitkom zuba, odnosno s paradontozom. Također, puno djece dolazi s karijesima, kamencem i gube te mliječne zube i prije nego što bi trebali. Rekla bih da je to zato što roditelji danas ne posvećuju dovoljno vremena higijeni djece. Trebali bi roditelji barem do neke desete godine provjeravati kako djeca peru zube jer tada još nemaju dovoljno razvijene motoričke sposobnosti i trebalo bi im pomoći u tome. 

Po vašem mišljenju, koliko često bi trebalo ići na redovne kontrole?

– Bilo bi dobro da se barem jednom godišnje ide kod zubara, na kontrole i čišćenje kamenca. Ako se stvaraju veće količine kamenca, onda se preporučuje odlazak svakih četiri do šest mjeseci kako bi se redovitim čišćenjem spriječila paradontoza. Također, i djeca bi trebala dolaziti jednom godišnje na kontrolu.

Imate li još neki savjet za kraj?

– Iz životnog iskustva znam da gotovo svi peru zube nakon doručka, što nije dobro već bi se trebalo pričekati barem pola sata nakon jela jer kiselina iz hrane privremeno omekša caklinu zuba pa se na taj način može oštetiti. Tako da bi najpametnije bilo oprati zube odmah nakon buđenja – zaključila je mlada zadarska stomatologinja Isabel Pavlović.

Najnovi trendovi i stavovi u stomatologiji

A ovo su najnoviji trendovi o kojima pišu strane stomatološke publikacije: 

Kava i čaj mogu obojiti zube, paste za izbjeljivanje imaju ograničen doseg, a klimavi zubi nisu nešto što bi trebalo prihvatiti kao normalnu posljedicu starosti. Aktualne preporuke i novije objave stranih stručnih i javnozdravstvenih institucija, među kojima su Američko stomatološko udruženje (ADA), britanski NHS i američki Nacionalni institut za starenje, upućuju na istu temeljnu poruku: zdravlje zuba ponajprije čuvaju redovita higijena, pasta s fluoridom, čišćenje prostora između zuba i pravodobno liječenje bolesti desni. To je zajednički nazivnik suvremenih stavova.

Kava i čaj ostavljaju trag, ali mrlje nisu isto što i karijes

I kava i čaj mogu pridonijeti nastanku obojenja na zubima. Američko stomatološko udruženje svrstava ih među napitke koji uzrokuju vanjske, odnosno površinske promjene boje. Njihovi pigmenti vežu se uz površinu zuba, pa osmijeh s vremenom može izgledati tamnije. Neke paste mogu ublažiti tragove kave i čaja, ali ne mogu ostvariti sve što sugeriraju reklame. Paste za izbjeljivanje ponajprije uklanjaju površinske mrlje pomoću blagih abrazivnih i polirajućih sastojaka. Mogu učiniti zube čišćima i vizualno svjetlijima, ali većina nema značajan učinak na njihovu prirodnu, unutarnju boju.

Profesionalno izbjeljivanje i proizvodi na bazi peroksida djeluju drukčije: kemijski razgrađuju obojene spojeve. Ni takvi postupci, međutim, ne izbjeljuju plombe, krunice i druge nadomjestke kao prirodne zube. Zato osoba koja ima vidljive restauracije nakon izbjeljivanja može dobiti neujednačenu boju osmijeha. 

Čačkalica nije zamjena za čišćenje između zuba

Drvena čačkalica mnogima je prva pomoć nakon obroka, no britanski NHS izričito ne preporučuje njezinu uporabu za uklanjanje hrane između zuba jer može oštetiti desni i povećati rizik od infekcije. To ne znači da će svaka povremena uporaba izazvati ozbiljnu ozljedu, nego da oštar drveni predmet nije najbolji alat za svakodnevnu oralnu higijenu.

Za prostor do kojeg četkica ne dopire preporučuju se zubni konac ili interdentalne četkice. Njihova je uloga ukloniti naslage između zuba i uz rub desni, a ne samo izvući vidljiv ostatak hrane. Čišćenje tih prostora trebalo bi biti svakodnevna navika, uz odabir pomagala koje odgovara razmacima između zuba i stanju desni.

Koliko puta prati zube i zašto nakon toga ne treba ispirati usta

Osnovna preporuka ostaje pranje zuba najmanje dvaput dnevno, približno dvije minute, pastom koja sadrži fluorid. Jedno pranje treba biti navečer, neposredno prije spavanja, a drugo u nekom drugom dijelu dana. Važno je očistiti sve površine zuba i područje uz rub desni, a ne samo prednju stranu koja se vidi pri osmijehu.

Jedan od savjeta koji još mnoge iznenađuje jest da nakon pranja treba ispljunuti višak paste, ali ne odmah ispirati usta vodom. Ispiranje uklanja koncentrirani fluorid koji ostaje na zubima i pridonosi zaštiti od karijesa. Zato se preporuka ne svodi samo na to koliko često peremo zube, nego i na ono što napravimo nakon pranja.

Za većinu odraslih u britanskim se preporukama navode paste s 1350 do 1500 ppm fluorida, odnosno dijelova na milijun. Fluorid pomaže jačanju cakline i zaštiti od karijesa.

Zadah se rješava traženjem uzroka, a ne samo prikrivanjem

Neugodan zadah može biti povezan s naslagama u ustima, nečistom protezom i bolestima desni. Zato njegovo rješavanje počinje temeljitim pranjem zuba, svakodnevnim čišćenjem između zuba i nježnim čišćenjem jezika. Na jeziku se također mogu zadržavati bakterije i naslage, pa njegovo čišćenje može pomoći osvježavanju daha. Osobe koje nose proteze trebaju ih redovito čistiti jer ostaci hrane na njima mogu uzrokovati neugodan miris.

Posebnu pozornost zahtijeva zadah koji prati krvarenje, oticanje ili povlačenje desni. NHS te simptome navodi među znakovima bolesti desni, koja u težem obliku može dovesti do klimanja i gubitka zuba. Ako neugodan miris traje unatoč urednoj higijeni, stomatološki pregled važniji je od stalnog posezanja za proizvodima koji samo nakratko osvježavaju dah.

Gubitak zuba može promijeniti izgled lica

Nakon gubitka zuba dolazi do postupnog smanjivanja alveolarnog grebena, dijela čeljusne kosti u kojem su zubi bili smješteni. Stručni priručnik MSD objašnjava da nakon vađenja prestaje mehanička stimulacija potrebna za održavanje tog dijela kosti, pa nastupa njegova atrofija. Ne radi se, dakle, o naglom propadanju cijele čeljusti, nego o postupnoj promjeni njezina zubonosnog dijela.

Takve promjene mogu pridonijeti promjeni izgleda donjeg dijela lica. Nadoknada izgubljenih zuba zato nije samo pitanje estetike. Stomatolog procjenjuje mogućnosti obnove oralne funkcije i zdravlja, a prema potrebi uključuje specijalista parodontologije ili protetike. I osoba koja više nema prirodne zube treba nastaviti dolaziti na preglede: američki CDC preporučuje barem godišnju kontrolu i u slučaju potpune bezubosti, odnosno češće ako to zahtijeva individualno stanje.

Što ako se pasta slučajno proguta?

Mala, slučajno progutana količina uobičajene paste s fluoridom najčešće nije razlog za paniku. Američki Poison Control navodi da takvo gutanje vjerojatno neće izazvati trovanje, iako može uzrokovati kratkotrajne probavne tegobe, poput mučnine ili nadraženog želuca. Drukčije treba postupiti ako je progutana veća količina, osobito kod malog djeteta, ili pasta s visokom koncentracijom fluorida koja se izdaje na recept. Tada treba zatražiti savjet liječnika ili centra za kontrolu otrovanja, a kod ozbiljnih simptoma hitnu medicinsku pomoć. Ne treba samoinicijativno izazivati povraćanje. Pri procjeni su važni naziv proizvoda, njegova jačina, približna progutana količina te dob i težina osobe.

Djecu treba učiti čim nikne prvi zub

S oralnom higijenom ne čeka se polazak u vrtić ili školu. Britanske preporuke navode da pranje treba započeti čim nikne prvi mliječni zub, s posebnim dječjim pastama za zube, poželjno da su kupljene u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama. Za djecu mlađu od tri godine koristi se vrlo tanak razmaz paste, približno veličine zrna riže, a od treće do šeste godine količina veličine zrna graška. Kada dijete to može, treba ga učiti da višak paste ispljune, a ne proguta, te da nakon pranja ne ispire usta vodom. Pastu ne treba davati djetetu da je liže ili jede iz tube!

Samostalno držanje četkice nije isto što i sposobnost temeljitog pranja. Roditelji trebaju pomagati ili nadzirati dijete barem do sedme godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. listopad 2026 14:22