Sada je jasno i službeno da se Zadrani žale s razlogom, pritisak je nepodnošljiv! Jedini iz Hrvatske su na ‘crnoj‘ listi

Mišljenje mnogih Zadrana da se njihov grad tijekom turističke sezone pretvara u nepodnošljiv turistički mravinjak nije pretjerano ni slučajno. To potvrđuju i podaci Eurostata kojima se pozabavio portal Frontpages.eu, usporedivši broj turističkih noćenja ostvarenih tijekom 2025. godine u pojedinim destinacijama s brojem njihovih stanovnika.

Usporedba je provedena među gradovima Europske unije, Norveške i Švicarske s više od 50.000 stanovnika. Eurostat pritom koristi podatke o komercijalnom smještaju, koji su u hrvatskom slučaju od 15 do 20 posto manji od podataka o ukupnom broju noćenja. 

Među prvih 40 gradova na ljestvici portala Frontpages.eu nalazi se samo jedan hrvatski grad – Zadar, koji je zauzeo 12. mjesto. Prema navedenim podacima, Zadar je 2025. godine ostvario 2,3 milijuna noćenja, odnosno 33 noćenja po stanovniku. To je više nego u Firenci, koja se našla na 13. mjestu s 11,5 milijuna noćenja, odnosno 32 noćenja po stanovniku.

Među prvih 11 gradova nalazi se čak sedam španjolskih, dva talijanska te po jedan portugalski i francuski grad. Od prvog do četvrtog mjesta smjestila su se atraktivna španjolska turistička odredišta na mediteranskoj obali.

Na prvom je mjestu Benidorm, s nevjerojatnih 290 noćenja po stanovniku i ukupno 21,6 milijuna noćenja. Drugi je Puerto de la Cruz sa 126 noćenja po stanovniku (8,8 milijuna noćenja), treća Benalmádena sa 72 noćenja (5,5 milijuna), a četvrta popularna partijanerska destinacija Ibiza sa 60 noćenja (3,2 milijuna).

Peti je portugalski Funchal s 59 noćenja po stanovniku (6,4 milijuna), šesta Venecija s 52 noćenja (12,9 milijuna), sedma španjolska Fuengirola s 49 noćenja (4,2 milijuna), a osmi Torremolinos s 48 noćenja (7,2 milijuna).

Slijede talijanski Rimini s 48 noćenja po stanovniku (7,2 milijuna), francuski Fréjus s 39 noćenja (3,8 milijuna) te španjolska Marbella s 33 noćenja (5,2 milijuna).

Dvanaesti je Zadar, a trinaesta Firenca. Među prvih 20 gradova nalaze se i Chiclana u Španjolskoj, s 27 noćenja po stanovniku (2,5 milijuna); Pisa u Italiji, s 25 noćenja (2,2 milijuna); Palma u Španjolskoj, također s 25 noćenja (10,8 milijuna); Torrevieja u Španjolskoj, s 23 noćenja (2,2 milijuna); Haarlemmermeer u Nizozemskoj, s 23 noćenja (3,8 milijuna); Ponta Delgada u Portugalu, također s 23 noćenja (1,6 milijuna); te Amsterdam, koji zauzima 20. mjesto s 22 noćenja po stanovniku i ukupno 23,4 milijuna noćenja.

U Hrvatskoj su 2025. godine ostvarena približno 28,4 turistička noćenja po stanovniku. Izračun se temelji na službenim podacima Ministarstva turizma i sporta o ukupno 110,1 milijun registriranih noćenja u sustavu eVisitor te na službenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, prema kojoj je Hrvatska sredinom 2025. imala 3.874.993 stanovnika.

Ako se uzmu u obzir isključivo noćenja u komercijalnom smještaju, koja evidentira Eurostat, njihov se broj smanjuje na 94,8 milijuna, odnosno približno 24,5 noćenja po stanovniku. I taj rezultat svrstava Hrvatsku u sam vrh Europske unije prema intenzitetu turističkog prometa u odnosu na broj domicilnih stanovnika.

Kad se podaci Eurostata (komercijalni smještaj) usporede na razini dalmatinskih gradova, razlike postaju još izraženije. 

Naime, Dubrovnik je 2025. godine ostvario ukupno 4.281.792 noćenja, od čega 4.204.169 u komercijalnom smještaju. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva, administrativno područje Dubrovnika ima 41.562 stanovnika. To znači da je ostvareno približno 103 noćenja po stanovniku u ukupnom turističkom prometu, odnosno 101 noćenje po stanovniku ako se promatra isključivo komercijalni smještaj.

Ove brojke svrstavaju Dubrovnik među destinacije s najvećim turističkim pritiskom u Europi u odnosu na broj lokalnih stanovnika.

Šibenik, čije administrativno područje obuhvaća i turistička prigradska naselja poput Brodarice, Zatona i Žaborića te hotelski kompleks Solaris, ima 42.599 stanovnika. U komercijalnom smještaju 2025. godine ostvario je 1.466.677 noćenja, odnosno približno 34 noćenja po stanovniku.

Zadar je u 2025. godini samo u komercijalnom smještaju ostvario 2.316.458 noćenja, što iznosi 31,4 noćenja po stanovniku. Prema cjelovitim podacima sustava eVisitor, koji obuhvaćaju komercijalni i nekomercijalni smještaj, uključujući vikendice, te nautički čarter, Zadar je godinu zaključio s približno 2,55 milijuna noćenja, odnosno 34,6 noćenja po stanovniku.

Split, koji ima 160.577 stanovnika, prema sustavu eVisitor u 2025. godini zabilježio je približno 3,7 milijuna noćenja, odnosno 23 noćenja po stanovniku. U komercijalnom smještaju ostvareno je 3.156.856 noćenja, što odgovara približno 20 noćenja po stanovniku.

Izravna usporedba broja noćenja u komercijalnom smještaju pokazuje da je Dubrovnik 2025. godine ostvario oko 101 noćenje po stanovniku, Šibenik 34, Zadar 31,4, a Split 20. Iz toga se može zaključiti da Split, unatoč vrlo velikom ukupnom broju noćenja, koji premašuje tri milijuna, zbog svoje veličine i većeg broja stanovnika bilježi znatno manji turistički pritisak po stanovniku nego Šibenik i Zadar, a osobito Dubrovnik, koji prednjači s više od 100 noćenja po stanovniku.

Usporedba ukupnog broja noćenja u jadranskim županijama također pokazuje velike razlike u intenzitetu turističkog prometa.

Na prvom je mjestu Istarska županija s 30,3 milijuna noćenja, odnosno visokih 147 noćenja po stanovniku. Druga je Zadarska županija s ukupno 15,5 milijuna noćenja i 92,9 noćenja po stanovniku. Treća je Ličko-senjska županija s 3,5 milijuna noćenja i 80,6 noćenja po stanovniku, a četvrta Dubrovačko-neretvanska županija s 9,3 milijuna noćenja i 79,6 noćenja po stanovniku.

Peta je Primorsko-goranska županija s 18,5 milijuna noćenja i 69,4 noćenja po stanovniku, šesta Šibensko-kninska županija sa 6,6 milijuna noćenja i 68,6 noćenja po stanovniku, dok je na posljednjem mjestu Splitsko-dalmatinska županija s 20,9 milijuna noćenja i 48,4 noćenja po stanovniku.