Zadar diže porez na nekretnine: gotovo osmerostruko povećanje u odnosu na postojeći iznos! Donismo detalje...

Grad Zadar pokrenuo je savjetovanje s javnošću o prijedlogu izmjene Odluke o gradskim porezima kojim se planira znatno povećanje poreza na nekretnine i uvođenje triju zona s različitim iznosima. Dosadašnji jedinstveni iznos od 0,60 eura po četvornom metru korisne površine zamijenili bi iznosi od pet eura na Poluotoku, tri eura na ostalom kopnenom području te dva eura na zadarskim otocima.

Riječ je o prijedlogu koji bi, ako ga Gradsko vijeće usvoji, donio osjetno veće godišnje obveze vlasnicima nekretnina koje podliježu oporezivanju. Grad pritom ističe da želi potaknuti korištenje praznih stanova za dugoročno stanovanje, povećati dostupnost stanova mladim obiteljima te dio prihoda usmjeriti u priuštivo stanovanje, obnovu gradske jezgre i otočnu infrastrukturu.

Tri zone, tri različita iznosa

Prema prijedlogu, godišnji porez na nekretnine obračunavao bi se prema sljedećim iznosima:

I. zona – Poluotok: 5 eura po četvornom metru godišnje.

II. zona – ostali kopneni mjesni odbori: 3 eura po četvornom metru godišnje.

III. zona – zadarski otoci: 2 eura po četvornom metru godišnje.

Razlike postaju posebno vidljive na konkretnim primjerima. Za nekretninu površine 70 četvornih metara koja podliježe oporezivanju, godišnja obveza na Poluotoku iznosila bi 350 eura. Na ostatku kopnenog područja iznosila bi 210 eura, dok bi vlasnici oporezivih nekretnina na otocima plaćali 140 eura godišnje.

Prema sadašnjoj stopi od 0,60 eura po kvadratu, porez za istu površinu iznosi 42 eura godišnje. Predložene promjene tako bi donijele višestruko povećanje obveze, ovisno o lokaciji nekretnine.

Grad obrazlaže uvođenje različitih zona razlikama u koncentraciji smještajnih objekata, opterećenju javnog prostora i infrastrukture te uvjetima života na pojedinim područjima.

Prema podacima navedenima u obrazloženju prijedloga, na Poluotoku se nalazi 852 smještajna objekta, odnosno 17,53 objekta po hektaru građevinskog područja. To je gotovo dvostruko više nego u sljedećem mjesnom odboru prema zastupljenosti takvih objekata.

Upravo se zbog velike koncentracije smještaja i pritiska na povijesnu jezgru predlaže najviši iznos poreza za Poluotok. Za otoke je, s druge strane, predviđena najniža stopa, uzimajući u obzir prometnu povezanost, komunalnu opremljenost i dostupnost usluga potrebnih za svakodnevni život.

Grad navodi i usporedbu s drugim hrvatskim sredinama. U Dubrovniku porez u prvoj zoni, koja uključuje povijesnu jezgru, iznosi pet eura po četvornom metru godišnje, koliko bi se ubuduće plaćalo i na zadarskom Poluotoku. Iznos od pet eura primjenjuje se na cijelom području Rijeke, Splita i Pule, dok je Zagreb za 2027. godinu predložio zakonski maksimum od osam eura po kvadratu.

Povećanje poreza ne odnosi se na sve nekretnine. Zakonsko oslobođenje i dalje vrijedi za nekretnine koje služe za stalno stanovanje, kao i za one koje se iznajmljuju za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini za koju se utvrđuje porez.

Oporezivanju tako mogu podlijegati prazni stanovi, kuće za odmor i nekretnine namijenjene kratkoročnom turističkom najmu, ako za njih nije ostvareno neko od zakonskih oslobođenja.

Pritom nije presudan samo broj nekretnina koje netko posjeduje, nego način na koji se one koriste. Drugim riječima, druga ili svaka sljedeća nekretnina nije automatski oporeziva ako ispunjava uvjete za oslobođenje, kao što ni vlasništvo nad samo jednom nekretninom samo po sebi ne znači da porezne obveze nema.

Obveznici mogu biti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Zakon predviđa i posebna oslobođenja, među ostalim za nekretnine koje domaćinu, prema propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, služe za stalno stanovanje.

Među razlozima za predloženu promjenu Grad navodi i podatke iz evidencija koje se koriste za obračun komunalne naknade i dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, a služe kao podloga za utvrđivanje poreza na nekretnine.

Prema podacima Upravnog odjela za financije, čak 40 posto evidentiranih poreznih obveznika ima prebivalište izvan Zadra, uključujući i strane državljane.

Grad ističe da želi potaknuti vlasnike da prazne nekretnine stave u funkciju stanovanja, umjesto da one ostaju neiskorištene ili se koriste povremeno. Jedan od ciljeva je i povećati ponudu dugoročnog najma te olakšati mladima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja.

U obrazloženju se navodi i namjera da se spriječi korištenje ulaganja u nekretnine kao načina izbjegavanja poreznih obveza u državama iz kojih dolaze pojedini strani vlasnici i investitori.

Prema najavi Grada, najveći dio prihoda ostvarenih porezom na nekretnine usmjeravao bi se u izgradnju stanova i pripadajuće infrastrukture u okviru programa priuštivog stanovanja za mlade obitelji.

Dio sredstava planira se koristiti i za obnovu gradske jezgre te poboljšanje infrastrukture na zadarskim otocima.

Rok za sudjelovanje u javnom savjetovanju je 15. studenoga, a nakon završetka savjetovanja i razmatranja pristiglih očitovanja, prijedlog će biti upućen Gradskom vijeću na razmatranje i donošenje. Ako vijećnici prihvate predložene izmjene, novi iznosi poreza trebali bi se početi primjenjivati 1. siječnja 2027. godine. Do tada ostaje otvoreno hoće li prijedlog biti usvojen u predloženom obliku ili će nakon javnog savjetovanja doći do izmjena.