Više od 5000 Zadrana ustalo protiv uređenja dviju gradskih ulica. Razgovarali smo s gradonačelnikom, evo što kaže...

"Ne protivimo se uređenju nogostupa, odvodnje i sigurnijeg kretanja pješaka i biciklista. Protivimo se tome da se pod nazivom rekonstrukcije provodi prometni zahvat koji mijenja karakter našega kvarta i zadire u njegov postojeći životni prostor" – ključna je poruka peticije koju su prije dva tjedna pokrenuli stanovnici Brodarice i Puntamike, a dosad ju je podržalo više od pet tisuća ljudi.

Peticija je pokrenuta nakon što je gradska vlast stanovnicima Mjesnog odbora Brodarica predstavila idejni projekt rekonstrukcije ulica Denisa Špike i Put Dikla u ukupnoj dužini od 1400 metara. Predložena prometna rješenja neugodno su iznenadila stanovnike Brodarice, koji smatraju da će ona drastično promijeniti život u njihovu kvartu te su odlučni zaustaviti namjere Grada Zadra.

– Peticiju je na internetu dosad podržalo oko 7000 ljudi, dok je fizičku peticiju potpisalo oko 1500 ljudi. Vjerojatno se neki potpisi preklapaju pa točan broj ne mogu reći, ali podrška raste iz dana u dan – govori nam Željka Becić u ime inicijalne grupe od oko 80 nezadovoljnih građana, najavljujući nastavak medijske kampanje kroz nacionalne medije kako bi svim legalnim sredstvima izvršili pritisak na gradske oce da odustanu od neželjenog projekta.

Ulice Put Dikla i Denisa Špike povezuju zapadni i istočni dio Zadra. Obje prometnice nekada su nosile isti naziv, Put Dikla, a specifične su po jedinstvenom drvoredu velikih fafarikula (kostela, pelegrinki) koje ih zatvaraju u zeleni tunel. Obje su ceste jednosmjerne i s obje strane obrubljene dvorištima obiteljskih kuća s poslovnim prostorima, mahom restoranima. Kroz prometnicu je prije dvije godine prošla aglomeracija, a trenutačno se u jednom dijelu izvode radovi na kolektoru visoke zone oborinske kanalizacije. Kad oni budu završeni za nekoliko mjeseci, Grad Zadar planirao je započeti obnovu prometnica koja uključuje i uvođenje novog režima prometa.

Prema idejnom rješenju, za koje je ishođena lokacijska dozvola, na početku Ulice Denisa Špike, kod raskrižja gdje se nalazi Dječji vrtić "Grigor Vitez", gradio bi se rotor iz kojeg bi se promet nastavljao dvosmjerno do rotora na križanju s Ulicom Asje Petričić. Odatle bi se promet jednosmjernom ulicom Put Dikla nastavljao do križanja kraj Ekonomske škole.

Taj dio Puta Dikla – od Ulice Asje Petričić do Ekonomske škole – prvotno je bio planiran kao dvotračna i dvosmjerna cesta s nogostupom i biciklističkom stazom, ali je pod pritiskom stanara Grad od toga odustao. Sada se predlaže jednosmjerna dvotračna cesta uz proširenje koridora sa sjeverne strane za tri do pet metara. U tom proširenom dijelu smjestili bi se nogostup, biciklistička staza i zeleni pojas, a jedna od dvije kolničke trake poslužila bi za regulirani parking.

Cijela rekonstrukcija zamišljena je tako da ne ugrožava postojeći drvored fafarikula, no proširenje za nogostup i biciklističku stazu znači ulazak u sadašnja dvorišta i parkirališta privatnih kuća.

Građanska peticija, međutim, traži potpuno odustajanje od predloženog rješenja rekonstrukcije, a zahtjeve su formulirali u sedam točaka. Protive se dvosmjernom prometu u Ulici Denisa Špike, dvjema jednosmjernim trakama na Putu Dikla, novim kružnim raskrižjima, zadiranju u privatna dvorišta i zemljišta, oduzimanju prostora sportskim sadržajima (igralištu na Brodarici), uklanjanju stabala i uništavanju korijenja te preusmjeravanju prometa s Trpimirove obale kroz njihov kvart.

Planirani projekt građanima je sporan i neprihvatljiv iz nekoliko razloga, navodi se u peticiji. Kao prvo, ističu ugrožavanje sigurnosti. Naime, "dvosmjerne biciklističke staze uz same ogradne zidove i živice stvaraju iznimnu opasnost za djecu koja idu u školu/vrtiće te dovode do mogućeg sraza vozila i brzih romobila/elektrobicikala zbog smanjene preglednosti".

Drugo, ističu uništavanje stoljetnog drvoreda. "Teški strojevi i kopanje ceste mogu nepopravljivo oštetiti korijenje stabala fafarikula starih više od 100 godina (koja čine naš jedinstveni zeleni tunel), a zbog blizine kolnika prijeti im i sušenje, dok će krošnje trebati rezati zbog prolaza autobusa i kamiona."

Treće, smatraju da je riječ o besmislenom izvlaštenju i otimanju imovine. "Vlasnicima će se oduzeti i preko 100 četvornih metara zemljišta (u širini do 6,5 metara), srušiti ogradni zidovi i smanjiti dječje igralište, iako u ulici Put Dikla nikad nije bilo prometnih gužvi. Projekt krši načela ekonomičnosti i sigurnosti iz Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi."

Kao četvrto ističu opasnost za vozače. "Zbog uskog prostora vozila bi bila na samo 0,75 metara od stabala, što predstavlja stalnu opasnost od udara."

– DA sigurnim nogostupima, odvodnji i primjerenoj biciklističkoj infrastrukturi – bez proširenja prometnice i narušavanja stambenog karaktera kvarta! Tražimo potpuno odustajanje od predloženog projekta, javnu objavu stručnih podloga i jasno očitovanje Grada Zadra. Ne pristajemo ni na njegovu provedbu u smanjenom obimu. Ovo je građanska inicijativa zabrinutih ljudi koja nema veze s politikom i politikantstvom – poručuju nositelji peticije.

U Gradu Zadru nisu sretni razvojem situacije. Gradonačelnik Šime Erlić i pročelnik za graditeljstvo Darko Kasap detaljno su nam predstavili kronologiju, namjere i ciljeve projekta, u kontekstu širih prometnih rješenja za taj dio grada.

– Obavili smo razgovor sa stanovnicima i predstavili naše namjere. Zadar se razvija, svakim danom je na prometnicama sve više automobila, a ta je prometnica u planovima za rekonstrukciju već nekoliko desetljeća. Sada smo u prilici pokrenuti je uz pomoć sredstava iz EU-a i završiti je kroz dvije ili tri godine. Nije nam namjera ikome išta nametati, no naše su namjere naišle na otpor dijela stanovnika Brodarice – kaže gradonačelnik.

Podsjetio je na činjenicu da je prometni koridor Put Dikla uvršten u prostorne planove još prije 40 godina, s namjerom da se jednog dana pretvori u dvije dvosmjerne prometnice. Vrijeme je prolazilo, realizaciji projekta nije se pristupilo, a život uz tu živu prometnicu donio je svoje.

– Više od polovice trase potrebne za proširenje prometnice otkupljeno je od vlasnika prije mnogo godina. Koliko točno, ne mogu reći, ali ljudi su znali da je taj koridor zaštićen za planove proširenja. Kako do širenja nije došlo, ljudi su počeli taj koridor koristiti za svoja dvorišta ili parkirališta. Na trasi nema objekata, poput zgrada ili kuća, ali ima ogradnih zidova. Dapače, gotovo svi vlasnici kuća uz cestu imaju dva zida, jedan koji su podigli na mjestu dokle doseže koridor, a drugi uz samu prometnicu. To znači da su znali za proširenje – objašnjava Kasap.

Rekonstrukciju ulica Denisa Špike i Puta Dikla povezuje sa skorašnjim završetkom izgradnje kolektora slivnih voda koji se trenutačno radi u Gundulićevoj ulici i završava u uvali kod Sfinge.

– Logično je da nakon završetka te važne infrastrukture pristupimo obnovi prometnica, kao što je i planirano. To je ujedno prilika za uvođenje novog prometnog režima. Ulica Denisa Špike postala bi dvosmjerna i omeđena dvama rotorima, dok bi Ulica Put Dikla bila jednosmjerna, uz proširenje za nogostup, biciklističku stazu i zeleni pojas. Širenje grada i povećanje prometa mora pratiti adekvatna infrastruktura, kako s prometnog, tako i sa sigurnosnog stajališta – ističe Kasap.

No pregovori o konačnom rješenju ne teku glatko. Nakon istupa stanovnika Brodarice, Grad je odlučio izmijeniti izvorni idejni projekt. Odustao je od toga da Put Dikla bude dvosmjerna cesta te je odlučio smanjiti promjer rotora na križanju s Ulicom Asje Petričić, koji je bio planiran u širini od 12 metara. Vlasnici, naime, ne žele takav objekt u svojoj blizini jer im oduzima mnogo zemljišta i donosi veći promet.

Gradonačelnik Erlić objašnjava širu sliku prometnog rješenja, koje počinje spojem Tuđmanove ulice kroz Vruljicu na Gundulićevu. U idealnim uvjetima dvosmjerni Put Dikla sa semaforiziranim križanjem kod Ekonomske škole dugoročno bi značajno rasteretio promet od zapada prema istoku grada i obratno, a također bi smanjio intenzitet prometa preko Trpimirove obale. Odustajanjem od dvosmjernog Puta Dikla sada se predlaže "podizanje", odnosno preusmjeravanje prometa s Trpimirove obale (iz uvale Dražanica) na sjever prema novom rotoru u Ulici Asje Petričić. Odatle bi se promet dijelio prema Mocirama i Gundulićevoj, čime bi se brže dolazilo do zapadnih dijelova grada.

Moram još jednom odbaciti raznorazne insinuacije i priče koje kruže u javnosti, od toga da ćemo sjeći drvored do toga da rasterećenjem prometa na Trpimirovoj obali želimo nekome pogodovati. Naše rješenje potrebno je sagledati u širem prometnom kontekstu. Prometnica Put Dikla jedna je od ključnih gradskih prometnica za povezivanje dvaju dijelova grada, a s druge strane je jednosmjerna Trpimirova obala, koju također pripremamo za rekonstrukciju. Ona sve više dobiva ulogu jedne promenade uz more s manjim intenzitetom prometa.

Osim toga, na području uvala Dražanica i Maestral krećemo s uređenjem javnih lučica, u sklopu kojeg ćemo dobiti nove prometnice i rješenja za promet u mirovanju, sve do bivše Tankerkomercove marine. Nije nam namjera ikome nešto nametati, ali tražimo razumijevanje za naše prijedloge jer se ovdje ne rješava samo pitanje stanovnika uz te dvije prometnice, nego stanovnika gotovo četvrtine grada. Zato se moramo ponašati razumno i odgovorno – naglašava Erlić.

Ako se postigne dogovor oko prometnih rješenja, rekonstrukcija ulica mogla bi krenuti već iduće godine, a zahvat bi kroz faze trajao najmanje dvije godine. Vrijednost radova, s izgradnjom svih objekata (kružnih tokova, nogostupa, biciklističke staze...) procjenjuje se na oko osam milijuna eura. Iz EU fondova već je osigurano oko 6,5 milijuna, u što su uključeni i radovi na rekonstrukciji Krešimirove obale u Diklu, od Zadranke do bivšeg odmarališta "Janko Gredelj", a ostatak do punog iznosa investicije pokrio bi se iz gradskog proračuna.

– Gledajte, to su prevažne prometnice za grad i svakako želimo pokrenuti njihovo rješavanje. Nismo pod pritiskom sredstava iz EU-a. Ako ih i ne bude, sve ćemo financirati iz gradskog proračuna, no došlo je vrijeme kada se taj problem više ne može odgađati. Moramo krenuti prema rješenju jer o njemu ovise brojna druga, ne samo prometna rješenja u tom dijelu grada. Vjerujem da ćemo na koncu naći zajednički jezik te da će to biti dobitna situacija, kako za grad, tako i za stanovnike Brodarice – poručuje gradonačelnik Erlić.