U sklopu otvorenja Biograd Boat Showa, u srijedu su u Biogradu Otvoreno more i Slobodna Dalmacija organizirali konferenciju pod nazivom “Luke budućnosti - boljom infrastrukturom do sigurnije plovidbe”.
Konferencija se osvrnula na presjek nautičke sezone s fokusom na sigurnost plovidbe, pomorske incidente, tehnologiju i infrastrukturu koja može biti ključna za pravovremenu reakciju i prevenciju nesreća.
Kroz iskustva stručnjaka i nadležnih službi analizirale se ključne situacije iz protekle sezone posebice uloga infrastrukture. Cilj je bio definirati konkretne korake za sigurniju plovidbu i čistiji Jadran.
Uvodne pozdrave iskazali su Gordan Jelavić, glavni urednik Otvorenog mora, Šime Mandić, tehnički direktor Marine Kornati i nautičkog sajma Biograd Boat Show te Krešimir Laštro, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije.
U panelu su sudjelovali Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, Jadranka Fržop, ravnateljica Lučke uprave Šibensko-kninske županije, Marko Novaselić, član Uprave Jadrolinije, Vinka Kolić Bubić, ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Luka Grbić, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru te Joško Berket, osnivač i vlasnik Marine Kaštela. Konferenciju je moderirala Sandra Barčot, novinarka Slobodne Dalmacije.
Priprema za digitalne sustave
Na početku konferencije, Maroević je najavio provedbu Plana za prihvat i rukovanje otpadom u lukama, obvezni dokument koji donose županijske lučke uprave, radi gospodarenja brodskim otpadom i zaštite morskog okoliša. Provodit će se strože kontrole koncesionara, pogotovo u lukama posebne namjene i marinama.
Novaselić, kapetan trajekta Marko Polo, ocijenio je hrvatsku lučku infrastrukturu zadovoljavajućom. Dobar primjer po njemu, je luka Split koja se ozbiljno razvija. Spomenuo je i proveden natječaj Jadrolinije za gradnju električnog broda pa će i novi brodovi donijeti nove tehnologije u same luke.
Kolić Bubić osvrnula se na činjenicu kako su za sigurnost plovidbe izuzetno važni službeni hidrografski podaci.
- Svjesno smo toga da mnogi nautičari koriste neslužbene nautičke karte pa je HHI izdao promo letak kako bi upozorio da se koriste isključivo službene pomorske karte.
Najavila je i digitalizacija u pomorstvu, odnosno sustav S-101 koji označava prijelaz na novu generaciju službenih elektroničkih navigacijskih karata, kako bi se unaprijedila sigurnost plovidbe na Jadranu i osigurala potpuna interoperabilnost digitalnih pomorskih informacija.
Luka Grbić prenio je dojmove sa konferencije posvećene izazovima pomorstva, održane nedavno u Splitu.
- Stava smo da su autonomna plovidba, digitalizacija brodova i luka nešto što ne možemo zaustaviti, ali na znanosti je da pripremi budući pomorski kadar za digitalne sustave. Obrazovni sustav ne prati ubrzani razvoja digitalizacije. To je naš najveći izazov. Sve će ovisi i o zakonodavcima pojedinih pomorskih zemalja - kazao je Grbić.
Osvrnuo se i pomorske rute i njihovu sigurnost. U povijesti pomorci su se često susretali s ratovima diljem svijeta. Na nama je da pomorce educiramo kako se ponašati i reagirati tijekom prolaska kroz nemirne zone.
Kapetan Berket naglasio je kako u razvoju luka i lučke infrastrukture ne smijemo zaboraviti na lokalno stanovništvo i sigurnost plovidbe. Ulaganje u komunalne vezove je također ključna stavka u planiranjima jer moramo misliti i na nove generacije. Tako Marina Kaštela primjerice imaju sportsku lučicu s 280 vezova u čemu je odnos s lokalnom zajednicom stavljen u fokus.
Prilagodba školstva razvoju tržišta
Tome u prilog. Domagoj Maroević je spomenuo aktualni projekt luke na Duilovu s oko tisuću vezova od kojih bi 300 vezova bilo za plovila za gospodarsku djelatnost, a oko 700 za plovila za sport i razonodu.
Također, luka Vrnaža u Šibensko-kninskoj županiji donijet će više od 700 novih vezova namijenjenih građanima za plovila za sport i razonodu.
Kolić Bubić osvrnula se na važnost hidrografskih izmjera kao prvi korak u planiranju novih luka. Obveza koncesionara je da svakih 5 godina rade hidrografske izmjere.
Luka Grbić sa Sveučilišta u Zadru kazao je kako se studenti pomorskih fakulteta pripremaju za plovidbu za čitav svijet, ne samo za Jadran.
- Stoga, treba kurikulume pripremiti u skladu s razvojem tržišta. Kroz programe cjeloživotnog obrazovanja pomorci se školuju i dalje, nakon diplome. Autonomna plovila su budućnost, a mi moramo zauzeti stav da iskusni pomorci upravljaju njima iz centara - rekao je.
Kapetan Berket spomenuo je produljenje koncesija za sustav ACI marina što će donijeti golemi val proširenja, modernizacije i novih investicija duž cijelog Jadrana, no pri tome se treba strogo držati zakona.
Novoselić je skrenuo pažnju na novitete u Jadroliniji koja provodi obnovu flote s fokusom na zelenu tranziciju i uvođenje alternativnih pogonskih goriva. Nije tajna da se planira gradnja četiri nova broda, na biodizel i metanol.
Pri kraju konferencije, kapetan Berket ukazao je na potrebnu za pametnim bovama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....