Neki gosti ni eura ne ostave, a građani itekako plaćaju! Buka, smrad, gužve, Zadranima je puna kapa: Sočno sam beštimao!

Lučka uprava Zadar (LUZ) u prvih je devet mjeseci 2026. godine zabilježila 191 dolazak kruzera s ukupno 221.197 putnika, što je 6,38 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je zabilježeno 236.278 putnika, pokazuju podaci LUZ-a objavljeni krajem listopada.

Istodobno, broj dolazaka kruzera bilježi pozitivan trend. Do 30. rujna ove godine realiziran je 191 dolazak, što je 4,95 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada su evidentirana 182 dolaska...

Baš dok sam ispisivao ovu najnoviju vijest iz LUZ-a, stiže mi poruka sa slikom.

– Baš lijep pogled na haubice. Kruzer. Dimnjaci – šalje mi poznanik.

Na slici su u prvom planu dimnjaci nekog džinovskog kruzera iz kojih kulja gusti crni dim, kao da je riječ o koksari, a ne o putujućem hotelu, kako kruzere tepajući nazivaju turistički radnici.

Negdje od proljeća, svakih nekoliko dana, pošalje mi tako neku poruku, a tema svih poruka i fotografija dolasci su kruzera na zadarski Poluotok. Moj poznanik, jedan od malobrojnih domorodaca koji se opiru turistifikaciji povijesne jezgre, živi stotinjak metara od pristaništa za kruzere na Istarskoj obali. Otkako je ono izgrađeno, život mu se praktički promijenio – nagore.

– Jučer snimio oko 18 sati. Smrdilo je do pola Muraja – šalje mi novu fotografiju dimnjaka iz kojih ovaj put dim zaklanja čuveni zadarski zalazak Sunca.

– Zagađenje zraka i buka – dodaje, uz emotikon crvenog lica od bijesa.

Prođe tako nekoliko dana, a onda me ponovno, rano izjutra, podsjeti na problem. Čim novi kruzer akošta...

– Dobro jutro. Šaljem ti video koji sam isjekao na nekoliko dijelova jer su između bile sočne psovke. Točno pet minuta ekstremno je trubio dok je išao unatrag. Točno pet minuta! Prestrašno! – piše mi uz tri uskličnika.

Video snimljen iz njegova stana zabilježio je tuljenje brodske sirene oko sedam sati ujutro. Zvuk je tako oštar i prodoran da bi i mrtve iz groba digao.

 

 

– Ja sam udaljen oko 300 metara od broda i ovako ih čujem! – vapi moj dragi poznanik i šalje mi na mobitel nekoliko kratkih videa na kojima trubljenje i zvuk s brodskog razglasa probijaju uši.

– Super! – odgovorim mu cinično.

– Dao si mi materijal za jedan lijepi članak. O tome kako se o negativnim aspektima kruzera kod nas malo ili ništa ne piše, a nije da ih nema...

Naprotiv. Štetni utjecaji kruzera na destinacije odavno su dobro poznata tema, a sve što vrijedi za druge kruzerske luke praktički vrijedi i za Zadar.

Dolazak kruzera u Zadar donosi prihode turističkom sektoru, ali istodobno stvara izazove za okoliš, gradsku infrastrukturu i lokalno stanovništvo. Ti su izazovi posebno izraženi kada u kratkom vremenu pristigne velik broj putnika, čime se povećava pritisak na povijesnu jezgru i najposjećenije gradske lokacije.

Uzmimo, primjerice, nedavni slučaj. Tijekom 9. i 10. listopada u Gaženici i na Poluotoku pristalo je čak sedam kruzera s više od 7.500 putnika. Grad je tih dana bio krcat. Svi se, dakako, raduju produljenju turističke sezone, ali gospodarska korist od kruzing turizma nije uvijek razmjerna broju putnika, na što upozoravaju i gospodarski pokazatelji.

Turisti s kruzera u gradu često borave samo nekoliko sati, a dio njih ne ostvari nikakvu potrošnju. Prema podacima iz nacrta Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra za razdoblje od 2026. do 2030. godine, 21,91 posto ispitanih kruzing turista nije potrošilo novac u gradu.

Turističko opterećenje pritom utječe i na rast cijena, koje se nerijetko prilagođavaju platežnoj moći i očekivanjima turista, umjesto potrebama lokalnog stanovništva.

 

Drugi je velik problem onečišćenje zraka i mora. Kruzeri troše velike količine goriva te ispuštaju ugljikov dioksid, dušikove okside i druge štetne tvari. Njihove emisije pridonose klimatskim promjenama, dok nepropisno ispuštanje otpadnih voda može ugroziti morski ekosustav. Buka brodskih motora i lučkih aktivnosti također narušava kvalitetu života stanovnika, što stanovnici Poluotoka već godinama imaju priliku osjetiti na vlastitoj koži.

Velik broj putnika dodatno opterećuje promet i javne prostore. Gužve su osobito izražene u povijesnoj jezgri, oko Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, a prijevoz turista autobusima između luke Gaženica i središta grada povećava prometno opterećenje. Istodobno rastu potrebe za čišćenjem, održavanjem ulica i drugim komunalnim uslugama.

Smanjenje negativnih utjecaja zahtijeva održivije upravljanje kruzing turizmom. Moguće mjere uključuju bolje raspoređivanje dolazaka brodova, smanjenje emisija, učinkovitiji javni prijevoz te sustavno praćenje turističke potrošnje i troškova koje kruzing turizam stvara za gradsku infrastrukturu. Cilj bi trebao biti usklađivanje gospodarske koristi od turizma s očuvanjem okoliša i kvalitete života lokalnog stanovništva.

 

Ali u praksi to nije uvijek tako. I to je cijena današnjeg turizma, odnosno turističkog modela koji je Zadar razvio. Postulati takve turističke industrije ne ostavljaju mnogo prostora za zanovijetanja domorodaca. Gosti koji dolaze iz cijelog svijeta u pravilu su važniji od nas koji ih privlačimo svojim prostorom, kulturom i stilom života.

Takav model može trajati samo dok postoji privlačnost mjesta. Ako ona nestane, nestat će i razloga za dolazak turista.