Zadar od ‘Gortana’ očekuje dar od - 27 milijuna kuna

Zahtjev gradonačelnika Zvonimira Vrančića “Gortanu” da se u gradsko vlasništvo, zajedno s pripadajućim zemljištem, prenesu svi objekti i uređaji komunalne infrastrukture izgrađeni na području TIZ-a, vjerojatno će dovesti do dugotrajnog sudskog spora, ali i mogućeg stečaja te građevinske tvrtke s oko 200 zaposlenih i još toliko kod kooperanata.

U ponedjeljak je došlo do razgovora između gradonačelnika Vrančića i gradskih pročelnika Matka Segarića i Grozdane Perić s direktorom “Gortana” Zdravkom Galićem, u čijoj su pratnji bili i “Gortanovi” odvjetnici i konzultanti, ali nitko nije spreman opširnije iznijeti detalje tog sastanka.

- Rekao bih da je to bio radni sastanak na kojemu smo razmotrili stajališta i sada od “Gortana” očekujemo službeno i pismeno očitovanje. Grad će se držati zakonskih odredbi i slova ugovora - izjavio nam je Vrančić.

Šture informacije

O razgovoru između gradonačelnika Vrančića  i direktora ‘Gortana’ Zdravka Galića za sada  nitko ne želi iznositi detalje / CROPIX

Unatoč tako šturim “službenim informacijama”, pouzdano je da Grad i “Gortan” nisu ni blizu dogovora. Vrančić traži striktno poštovanje ugovora iz 2004. godine po kojemu se “Gortan” obvezao da će umjesto isplate 6,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa, na TIZ-u izgraditi komunalnu infrastrukturu i zatim je u roku od pet godina sukcesivno predati u vlasništvo Gradu Zadru, ali je to za “Gortan” neprihvatljivo jer vrijednost te infrastrukture procjenjuju na senzacionalnih 42 milijuna kuna!

Kada bi komunalni doprinos do kraja radova na TIZ-u narastao na očekivanih 15 milijuna, još uvijek bi komunalna infrastruktura bila teža za čitavih 27 milijuna kuna. Vrančić očekuje da tih 27 milijuna kuna “Gortan” jednostavno daruje Gradu, ali je to “Gortanu” potpuno neprihvatljivo, pogotovo zato što bi na tih 27 milijuna još morali platiti i porez na dobit. To bi, praktično, značilo stečaj “Gortana”.

Iz “Gortana” tvrde da bi ovo bio presedan u Hrvatskoj, da su spremni poštovati sve zakonske obveze, ali da za “poklanjanje” nema zakonskog uporišta. Ljudi bliski toj građevinskoj tvrtki čak smatraju da je Grad mogao, s obzirom da su svi porezi uredno plaćeni, bez ikakvog problema kroz knjigu prihoda i rashoda prikazati svih 42 milijuna kuna i zatim tu vrijednost upisati u knjigu vlastite imovine, ali gradski pravnici i financijaši tvrde da je to moguće samo do iznosa izračunatog komunalnog doprinosa, dakle do 6,5 ili maksimalno 15 milijuna.

Uostalom, u ugovoru lijepo piše “predati”, a ne “pokloniti” infrastrukturu i zemljište, podsjećaju iz “Gortana” i u toj, ne samo jezičnoj razlici vide povod za vjerojatni – sudski spor.

Predrag Opačić

Greška u koracima Procjena da je izgrađena komunalna infrastruktura vrijedna čak 42 milijuna kuna (u čemu 20 milijuna otpada na radove i PDV, a 22 milijuna na vrijednost zemljišta) izazvala je pravi šok među predstavnicima Grada jer je to gotovo sedam puta više od prvotno procijenjenog komunalnog doprinosa od 6,5 milijuna kuna. Da su objekti komunalne infrastrukture građeni i sukcesivno predavani Gradu, brzo bi se vidjelo da njihova vrijednost prelazi iznos komunalnog doprinosa, pa bi se pisali aneksi starog ili novi ugovor, a ovako sve ostaje na starom ugovoru koji Grad i “Gortan” sada različito interpretiraju.