- Tijekom sezone odvajat će se određeni iznos od pristojbe za svakog gosta i na kraju sezone donator će odabrati područje koje želi razminirati. Nakon toga ide raspisivanje natječaja za izvođača radova, samo razminiranje i konačno izdavanje certifikata o razminiranosti donatoru. Mi taj princip zovemo „ključ u ruke“.
Donatori daju novac i odaberu minski sumnjivu površinu, a mi sa HCR-om odradimo sve ostalo.
Moram pohvaliti HCR i reći da je hrvatski model razminiranja jedan od najboljih modela na svijetu.
Nadamo se da će Inter - Yachting pružiti primjer i ostalim poduzetnicima da naprave nešto slično i sudjeluju u ovom prevažnom projektu.
Do sada smo imali najmanje donacija upravo iz ove gospodarske grane koja se bavi luksuzom - kazala je danas (četvrtak) u Sukošanu Đurđa Adlešič, upraviteljica Zaklade za humanitarno razminiranje Hrvatske te napomenula da ukoliko Hrvatska u potpunosti uspije razminirati cijeli svoj teritorij do 2019. godine, kakav je plan, da će moći izvoziti stručnjake, tehniku tehnologiju potrebnu na toliko postratnih područja na svijetu poput Afganistana ili iraka gdje već rade hrvatske tvrtke za razminiranje.
O minskom problemu koji je veliki i zahtjevan društveni problem govorili su i Miro Crnković, direktor Inter - Yachtinga d.o.o. te voditelj Nautičke baze Sukošan Dragan Fantina.
- Nakon rata, 1996. godine, UN je procijenio da je 13. 000 kilometara u Hrvatskoj minski sumnjiva površina, a to je zapravo obuhvaćalo cijelo područje ratnih djelovanja.
Danas je minski sumnjivo oko 799 kilometara četvornih i da bi se njih razminiralo potrebno je 4 milijarde kuna. Ovisno o zahtjevnosti i težini terena metar razminiranja stoji od 8 do 12 kuna.
400 tisuća kuna godišnje stoji postavljanje novih tabli koje su važne radi sigurnosti. Još jednom upozoravamo ljude da poštuju upozorenja i ne uklanjaju table upozorenja jer netko može stradati.
Zadnji incident je bio prije dva mjeseca na zadarskom području kada čovjek nije poštovao upozorenja, pa je ušao u minsko polje i zadobio ozlijede, samo srećom lakše . kazao je ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan i dodao kako na samoj obali nema minski sumnjivih površina,osim jednog malog i nepristupačnog područja između dva maslenička mosta gdje je moguće da ima zaostalih zvončića.
Josip Čerina, ravnatelj HCR-a za Zadarsku županiju, podsjetio je na činjenicu da je od 1998. godine razminirano 330 kilometara kvadratnih te da je za to trebalo 3,4 milijarde kuna.
U Hrvatskoj su od rata, dakle u posljednjih 16 godina, od mina smrtno stradala 503 građana. Najviše stradalih je na području Zadarske županije, čak 97 ljudi.
U Sukošanu će od 20. lipnja do 1. srpnja boraviti od 60 do 100 iračke djece koja su ostala bez oba roditelja,a na ljetovanju bi im se mogli pridružiti i hrvatski mališani koje je pogodila jednaka sudbina da su za vrijeme Domovinskog rata ostali bez roditelja.
Od 23. do 30. lipnja u Selca kraj Crikvenice dolaze na ljetovanje djeca iz BiH budući pobjednici natječaja o poznavanju života uz minska polja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....