Određivanje granice obuhvata pomorskog dobra naizgled je puki činovnički posao, no od toga zavise mnoge aktivnosti u priobalnim gradovima i općinama. Na cijeloj hrvatskoj strani Jadrana je 6278 kilometara obalne crte, od čega se dvije trećine odnose na obalne crte otoka.
U Zadarskoj županiji je 1350 kilometara obalne crte (uključujući i otoke) a već je na oko 300 kilometara definiran obuhvat granica pomorskog dobra. Bitno je reći da se najvećim dijelom radi o granicama pomorskog dobra na obali i to 90 posto u građevinskoj zoni.
Na obalnom dijelu preostaje još odrediti granice pomorskog dobra za općine Bibinje, Sv.Filip i Jakov i Pakoštane, a već je počelo određivanje obuhvata pomorskog dobra za otoke.
Pri tomu se najviše odmaklo na Ugljanu jer je županijsko povjerenstvo odredilo obuhvat pomorskog dobra za najveći dio općine Preko.
U ostalih šest primorskih županija odrađeno je puno manje na ovom poslu, najviše u Primorsko-goranskoj županiji a vrlo malo u Ličko-senjskoj. Nadležno povjerenstvo Ministarstva mora koje u konačnici prosljeđuje obuhvat pomorskog dobra za upis u zemljišnik dosad je propustilo upisivanje obuhvata uz samo 704 kilometra obalne crte s cijelog Jadrana.
U skorim izmjenama Zakona o pomorskom dobru nastojat će se glavnina tog posla usmjeriti na Državnu geodetsku upravu da bi posao išao brže.
Naime, sve dok se to ne uredi u obalnom području može vladati konfuzija oko vlasništva nad pojedinim objektima i slobodom pristupa, a ne zna se koji dio obale se može korisiti za razvoj i na koji način.
MilijuniGodine 2008. u Hrvatskoj je na ime koncesije na pomorskom dobru u proračunske prihode ušlo 321 milijun kuna. Međutim, to je ujedno i velika mogućnost za manipulacije i na bitno različite politike jer se ujedno ide i na ukidanje Županijske lučke uprave. |
NasipiPrema zakonskom prijedlogu predviđeno je da se nasipi nastali na pomorskom dobru prije 1974. godine smatraju kopnom, odnosno da ne ulaze u sustav pomorskog dobra, a legalizirali bi se nasipi koji su izgrađeni na temelju građevinskih dozvola kao i objekti na tom terenu. Općine i gradove od Pakoštana do Starigrada imat će pravo na koncesioniranje pomorskog dobra. Načelnici i gradonačelnici će samostalno moći davati u koncesiju pomorsko dobro na rok od 10 godina, a gradska i općinska vijeća na rok od 20 godina. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....