| Plasman domaćih proizvoda dio je strategije / FOTO: CROPIX |
Poljoprivrednici će biti organizirani kroz zadrugu, trenutno je u tijeku pronalazak pogodnog poslovnog prostora na Poluotoku za trgovinu, a projekt plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda dio je poljoprivredne strategije za iduće razdoblje, koju je u Domu Zadarske županije u petak predstavio pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije Željko Katuša.
Rješavanje vlasništva i usitnjenosti poljoprivrednih posjeda kroz Ured za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta otvorenog u Benkovcu i buduću agenciju za poljoprivredno zemljište prioritetne su aktivnosti, jer je na zadarskom području prosjek veličine posjeda 1,5 hektar, što je znatno manje i od, također niskog, hrvatskog prosjeka od 5,5 hektara po posjedu, kazao je Katuša, te kao važnim istaknuo udruživanje proizvođača, finaliziranje proizvoda, razvoj seoskog turizma i obogaćivanje, te produžetak turističke sezone, zaštitu izvornosti proizvoda i razvoj ekološke poljoprivrede.
U ožujku su započeli radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Baštica – 1. faza čija je vrijednost 18 milijuna kuna, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja Škabrnja, Povljana, Kolan, Bokanjačko blato i Rašinovac (tvrtka Vigens) i Lišansko polje (Žažvić), kao i idejni projekti za navodnjavanje Škabrnje i Kunsko-korlatskog polja (ispod Biljana).
U strukturi poljoprivrednih površina oranice i vrtovi obuhvaćaju 45.868 hektara, voćnjaci 2515, maslinici 2727, vinogradi 5931, livade 11.935 hektara, odnosno ukupno obradivih površina 68.976 hektara.
Pašnjaci obuhvaćaju 162.770 hektara. Ukupne poljoprivredne površine iznose 231.746 hektara.
- U vlasničkoj strukturi poljoprivrednog zemljišta u Zadarskoj županiji 93 posto je privatno vlasništvo, a svega 7 posto državno, dok je primjerice u Osječko-baranjskoj županiji čak 60 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, što znatno olakšava privođenje svrsi - kazao je Katuša.
|
Divlji deponij Jedan od najvećih problema ostaje divlji deponij, za koji se čeka lokacijska dozvola za sanaciju. U konačnici, u planu je zatvaranje, koje bi se trebalo usporedo dogoditi s otvaranjem županijskog odlagališta otpada. Za sanaciju koja će početi postavljanjem zaštitne ograde oko odlagališta, predviđeno je 7,2 milijuna kuna iz Fonda za energetsku učinkovitost.
|
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....