Leksikon: među slavnim Zadranima i prostitutka

Nakon knjige o glasovitim Splićanima, prof. dr. Šimun Jurišić privodi kraju pisanje knjige o najpoznatijim Zadranima pod nazivom “Glasoviti Zadrani i osobe iz zadarske prošlosti”.

Riječ je o prvom pokušaju sastavljanja popisa osoba koje su tijekom tri tisuće godina duge zadarske povijesti u njemu ostavile neki trag. Knjiga bi trebala izići najkasnije u rujnu, u izdanju zagrebačke Nove Stvarnosti, a obuhvatit će 400 osoba od vremena Liburna do današnjih dana.

Više nego ijedan drugi grad u Dalmaciji, kaže prof. Jurišić koji od 1990. predaje na Odsjeku za kroatistiku najprije Filozofskog fakulteta, a danas Zadarskog sveučilišta.

Možda je to drsko ili bezobrazno, ali netko je morao početi. Za razliku od Splićana, koji već imaju četiri knjige o toj temi, Zadranima je ovo prva. A kao prva ima pravo na nedostatke, govori profesor.

Kojim ste kriterijem izabrali glasovite Zadrane i što sve donosite o njima?

 - Knjiga po abecednom redu donosi popis oko 400 osoba koje su obilježile tri tisuća godina dugu povijest Zadra. U knjizi, naglašavam, iznosim činjenice, a ne svoja opažanja i sudove o tim osobama. Zato prenosim brojna mišljenja drugih ljudi o njima, dakle nešto više nego leksikon. Kriterij za ulazak među glasovite Zadrane nisu nužno bila dobra djela, nego je bilo bitno da je ta osoba ostavila neki trag u Zadru. Da se ne bi nepotrebno uzburkali duhovi, među najpoznatijim Zadranima nema živih osoba.

Prilikom nedavne promocije knjige o glasovitim Splićanima citirali ste Vladana Desnicu kako je Zadar ipak “najgradskiji grad u Dalmaciji”?

 - To su posebno primijetili Splićani, ali nemaju se razloga ljutiti. Grad, naime, čine građani. Pola Splićana su bili težaci, a Zadar je kroz povijest često bio administrativno središte Dalmacije, što znači brojne državne službe, pravnici, vojnici, liječnici, za koje su se gradili i stanovi i uredi. Istina, tu su administraciju više ispunjavali stranci nego naši ljudi, pa među najpoznatijim Zadranima imamo mnogo Talijana, Nijemaca, Srba, Austrijanaca i sl. No, Zadar je stari slavenski, ali i kozmopolitski grad kojemu su baš ti stranci davali poseban ton.

Hoće li se među onima koji su ostavili traga u Zadru naći i oni koji nisu ostali upamćeni po dobru?

- Giuseppe Bastianini, talijanski guverner Zadra i Dalmacije za Drugog svjetskog rata, nije ostao na dobru glasu, ali će ući u knjigu. Mussolini neće, ali će zato biti prikazana vojna osoba pod kojom su Talijani mirno 1919. ušli u Zadar.

Koga ste uvrstili iz vjerskog života Zadra?

- Neizbježni su, naravno, zadarski zaštitnici: sveta Stošija, sveti Krševan, sveti Zoilo i sveti Šumun, pa sveti Donat, nadbiskup Zmajević, nabiskup Oblak, ali i talijanski nadbiskup Munzani koji je stolovao u Zadru tijekom fašističke okupacije, no ostao je svijetla točka. Tu je i papa Ivan IV., koji je navodno rođen u Zadru, a bio je papa do smrti, od 640. do 642. godine.

Koliko je žena ostavilo traga u zadarskoj prošlosti?

- Neizostavna je opatica Čika, osnivačica benediktinskog samostana, ali tu će biti i opatica Benedikta Braun (umrla 1991.) koja je na početku Drugog svjetskog rata, zajedno s drugim benediktinkama, spriječila pokušaj talijanskih vlasti da iz Zadra iznesu zbirku zlata i srebra te druge vrijednosti. Navodim i Bianku, tridesetogodišnju ženu laka morala, prostitutku, glavno lice romana “Umorno stoljeće” Mirka Žeželja, također Zadranina, koji je od tri svoja romana dva posvetio Zadru. Bianka je inače zavela Bakmaza, jednog od najbogatijih Zadrana i velikog dobrotvora. Potom Ana Vidović, prva pjesnikinja iz Dalmacije koja se priklonila hrvatskom narodnom preporodu, kazališna glumica Jelica Lovrić-Vlajki, jedna od najvećih talijanskih i europskih glumica Eleonora Duse, koja je karijeru počela u Zadru...

Koji su najstariji Zadrani uvršteni u Vašu knjigu?

- Možda članovi stare plemićke obitelji Madijevaca, a tu je i kralj Koloman koji je pomogao gradnju zvonika Sv. Marije.

A što je sa sportašima?

- Sigurno Carlo Gozzi i Krešimir Ćosić. Gozzi je poznati talijanski dramatičar iz 18. stoljeća koji je kao vojnik došao u Zadar i usput Zadranima donio nogomet i još neke sportove. O Kreši, pak, ne treba trošiti riječi...