Grad Zadar ovrhama želi spasiti proračun

Ne, Grad neće uzimati nikakav kredit za premoštenje tekuće nelikvidnosti. Ta su pitanja bila na Gradskom vijeću, a mediji su o tome iznijeli spekulacije − kazao nam je gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić demantirajući nagađanja da će Grad morati podići kratkoročni kredit kako bi mogao servisirati prispjele obveze prema gradskom proračunu, kojemu, unatoč rebalansu od 47 milijuna kuna, i dalje nedostaje između 25 i 30 milijuna kuna za tekuće “održavanje”.

− Bilo bi odlično kad bismo u proračun dobili 15 milijuna kuna od komunalnog doprinosa ili poreza na nekretnine. Time bismo uspjeli riješiti tekuću likvidnost − kaže Vrančić. Na pitanje koji bi to projekti uskoro mogli početi s realizacijom, odnosno očekuju ili imaju građevinske dozvole za koje moraju platiti komunalni doprinos za “spas” gradskog proračuna, Vrančić nije želio izravno odgovoriti.

− Ne bih htio govoriti o konkretnim imenima. U planu je izgradnja trgovačkog centra, stanogradnja, hotel... Neki su projekti u pripremi, neki bi trebali početi s realizacijom u sljedeća dva-tri mjeseca − kazao je Vrančić.

Rast privatnih investicija

Grozdana Perić

Gradska pročelnica za financije Grozdana Perić potvrdila nam je da se problem likvidnosti gradskog proračuna pokušava riješiti i povećanom naplatom potraživanja. Samo u ovoj godini gradska je uprava pokrenula 1300 ovrha za naplatu dugova prema tvrtkama i obrtima na ime nepodmirene komunalne naknade ili zakupa poslovnog prostora.

− Od komunalnog doprinosa i poreza na nekretnine puni se oko 20 posto proračuna, a rebalansom proračuna dodatno smo smanjili neke doprinose i poreze, tako da proračun za iduću godinu neće moći biti puno drukčiji od ovogodišnjeg − smatra pročelnica Perić. Što to znači, objasnio nam je gradonačelnik Vrančić.

− Analitičari u idućoj godini očekuju rast BDP-a za 1,5 − 2 posto, pa tako i mi očekujemo rast prije svega privatnih investicija. No, iako je još prerano govoriti, proračun za 2011. vjerojatno će biti na razini ovogodišnjeg rebalansiranoga, dakle, oko 405 milijuna kuna − kazao je Vrančić.

Ivica Nevešćanin

Mogući projekti za spas gradske blagajne 1. Ivan Jurjević, vlasnik Lignuma i Vodoinstalacije, neće, nažalost, puno pomoći gradskom proračunu u ovoj i idućoj godini. Iako je nedavno počeo s gradnjom sedam milijuna eura vrijednog stambenog naselja kod Uskoka, komunalni doprinos za 41 luksuzni stan platio je pri dobivanju dozvola prije godinu i pol dana, a o stanovima na mjestu bivše klaonice kaže: “O tom potom.” 2. Ovisno o brzini kojom će gradska uprava usvojiti potrebne planove, Mladen Ninčević iz Jadran-investa za svoje bi projekte do kraja iduće godine trebao uplatiti u gradski proračun nešto manje od 50 milijuna kuna komunalnog doprinosa. O tome nam je rekao: “U ovoj godini uplatit ćemo 410.895 eura za Palaču i stanove na Pioniru, a u idućoj 4.650.000 eura za projekte na Belafuži i Skročinima. Za hotel na Relji platit ćemo 1,7 milijuna eura, ali tek nakon izmjena uvjeta sadašnjeg plana iz pretežito stambene u mješovitu zonu.” 3. Velibor Zaninović, direktor tvrtke Tenos u vlasništvu Zdenka Zrilića, platit će do kraja godine između pet i sedam milijuna kuna komunalnog doprinosa za hotel s pet zvjezdica i stambeno naselje u Maraska parku. “Maksimalni je iznos doprinosa između sedam i 10 milijuna, ali bit će smanjen zbog uklanjanja postojećih objekata”, kazao je Zaninović.

Od Nove luke u Gaženici ni lipa u gradski proračun! Od ključnog razvojnog projekta zadarske regije, 236 milijuna eura teške Nove luke Zadar u Gaženici, gradski proračun neće dobiti ni lipe od komunalnog doprinosa! Kako nam je rekla Grozdana Perić, Gradsko je vijeće Lučku upravu, odnosno državu, oslobodila plaćanja komunalnog doprinosa, kao način stimulacije investitora. Ali zato država nije Lučku upravu oslobodila plaćanja PDV-a i vodne naknade za Hrvatske vode. Da bi mogla platiti PDV za prvu fazu Gaženice, Lučka uprava je nedavno morala podići kredit od 55 milijuna kuna kod OTP banke. Kredit je na tri godine s godinom i pol počeka, a od njega će banka na kraju zaraditi čistih 12 milijuna kuna! Za drugu fazu Gaženice, vrijednu 100 milijuna eura, Lučka uprava u iduće tri godine državi mora ukupno platiti još 23 milijuna eura PDV-a, ili oko 80 milijuna kuna godišnje, što Lučka uprava nema. “Bila bi velika šteta da projekt Gaženice stane zbog PDV-a. O tome smo razgovarali s ministrom Kalmetom, koji nam je obećao da će u idućim proračunima osigurati novac za nesmetan završetak izgradnje trajektne luke”, kaže ravnatelj Lučke uprave Ivica Burić.