Dario Nakić: Želimo postati klinička bolnica!

Novi ravnatelj Dario Nakić zadarsku Opću bolnicu preuzima samo tjedan dana nakon što je HZZO objavio da će proračun srezati s 16,8 na 15 milijuna kuna.

S novim ravnateljem razgovaramo o tome kako će voditi najveću javnu ustanovu u županiji koja zapošljava 1200 ljudi i koliko će se stegnuti remen odraziti na bolničke investicije.

Dario Nakić / Foto: Andrija Lučić/CROPIX

Potpora HZZO-a

− Koji je trenutačno najveći problem zadarske bolnice?

− Svakako smanjenje mjesečnog limita za 1,8 milijuna kuna. S obzirom na razinu posla koji obavlja zadarska bolnica i broj pacijenata koje liječimo, a nisu iz Zadarske županije, ograničavanje financijske potpore od HZZO-a stvorit će nam probleme, i to u trenutku kad bolnica posluje pozitivno.

- Dovoljno je reći da je zadarska bolnica lani obavila 20 milijuna kuna posla za pacijente koji nisu sa zadarskog područja, a samo u prvih devet mjeseci ove godine ta se brojka već popela na 23 milijuna. Najviše su to pacijenti iz Gospića i Šibenika.

− U priču oko smanjenja limita uključila se i Zadarska županija, odakle poručuju da nepovoljni ugovor neće potpisati, što je svakako presedan. Može li takav pritisak uroditi plodom?

− Nadam se tome, već smo i službeno uputili prigovor HZZO-u s jakim argumentima zašto se limit ne bi smio dirati. Iako smo svjesni krize i nedostatka novca u sektoru zdravstva, HZZO treba uzeti u obzir da je zadarska bolnica postala više od Opće bolnice i regionalni centar za susjedne županije, u prvom redu Liku i područje Šibenika.

- Mi ne možemo i nećemo uskratiti pravo tim ljudima da se dođu liječiti u Zadar i zato nas ovakva odluka HZZO-a dovodi u nezavidan položaj.

Liste čekanja

− Kao svoj strateški cilj najavili ste podizanje na status kliničke bolnice. Ima li zadarska bolnica potrebnu znanstvenu razinu za taj status?

− Trenutačno na doktorskom studiju imamo četiri liječnika i njih još četvero koji kreću u izradu doktorske disertacije. Uz to, u bolnici je sada i sedam magistara znanosti koji su najavili svoje doktorate. Oni će biti znanstveno-nastavni kadar i to je nužnost ako želimo biti klinička bolnica. Uz njih i pojedine odjele koji svojom stručnom razinom već zadovoljavaju kriterije kliničke bolnice, moći ćemo se kandidirati za taj status.

− Liste čekanja na preglede u bolnici, ono što najviše zanima pacijente, na nekim odjelima ponovno prelaze šest mjeseci?

− Točno je. To se prije svega odnosi na magnetsku rezonanciju, gdje nam se čekanje s tri mjeseca sad popelo na sedam do osam mjeseci. Prvi je razlog veliki priljev pacijenata iz drugih županija, njih čak 50 posto na listi čekanja dolazi izvan Zadra. S druge strane, problem je u širenju indikacija, pa se uputnice za magnetsku rezonanciju pišu i kada takav pregled nije nužan. Zato smo uveli popodnevni i prekovremeni rad.

- Najveći problem koji smo imali u bolnici, ultrazvuk dojke, sveden je na mjesec do dva čekanja za pacijente koji zbog sumnjivih nalaza imaju prednost. Oni kontrolni na red dolaze za šest mjeseci, a od 1. rujna uveli smo popodnevne termine rada i na tom pregledu.

- Problem nam se pojavio na Očnom odjelu, gdje se na operaciju mrene čeka godinu dana. Razlog je što smo mi takve operacije prije rijetko obavljali pa su pacijenti odlazili u Zagreb, Rijeku ili Šibenik, a sada dolaze u zadarsku bolnicu.

Prvi potez

− Što će biti vaš prvi potez na čelu bolnice?

− Traženje idejnog rješenja za zgradu Zaraznog odjela, gdje će uz Dermatologiju i Odsjek pulmologije biti smješten i Onkološki odjel s ležećim mjestima. Tim potezom riješit ćemo Pedijatriju, koja će značajno dobiti na prostoru odlaskom plućnih bolesnika, ali i Radioterapiju, što u bolnici do sada nismo imali. Ta zgrada mostom će biti povezana s Poliklinikom i veza s Internim odjelom, čime ćemo zaokružiti cijeli kompleks bolnice.

- Drugi je korak idejno rješenje predavaonice i biblioteke u zgradi kuhinje, što će koristiti bolnica, ali i Studij sestrinstva. Očekujem da bi taj projekt morao biti realiziran za šest mjeseci.

Razgovarala ANA VUČETIĆ-ŠKRBIĆ/EPEHA