StoryEditorOCM
ZadarSTIGLO PRIZNANJE

Nova poštanska marka posvećena saljskom vizionaru Petru Loriniju

Piše Zadar sd/ N. M.
2. svibnja 2026. - 13:01

U srijedu 29. travnja ove 2026. godine Hrvatska pošta je pustila u opticaj novi niz (seriju) poštanskih maraka Znameniti Hrvati na temu ribarstva i brodarstva sa žigom PRVI DAN • Glavić• Lorini• Puratić• Kesterčanek.

Federiko Glavić dubrovački brodovlasnik, Petar Lorini utemeljitelj suvremenog hrvatskog morskog ribarstva, Mario Puratić izumitelj vitla za vađenje mreže iz mora Puratićevo vitlo i Fran Žaver Kesterčanek šumarski stručnjak i osnivač Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva, što ga povezuje temom RIBARSTVA i BRODARSTVA.

Otočani zadarskog arhipelaga a posebno žitelji Dugog otoka su ponosni na saljskog vizonara Petra Lorinija, prvog ministra mora koji je prije stotinjak godina pisao o zaštiti ribljeg fonda. Dan kasnije nakon puštanja u opticaj ovih četriju maraka 29. travnja, tridesetog travnja je 126. obljetnica rođenja Petra Lorinija, koji je rođen u Salima na Dugom otoku. Mještani Sali i žitelji Dugog otoka zahvalni su Hrvatskoj pošti što je saljskom neimaru, Loriniju posvetila marku, istaknut če u svom uvodnom slovu, Saljanin Mauricio Frka Petešić, član Hrvatskog filatelističkog društva Zadar.

Saljanin Frka istraživao i napisao opširnu Lorinijevu biografiju i te prije punih četiri godine danonoćno surađivao sa Hrvatskom poštom s prijedlogom i molbom da posvete jednu marku saljsko vizionaru Petru Loriniju. Hrvatska pošta s dužnim poštovanjem prihvatila je prijedlog Mauricija Frke Petešića posvetila Petru Loriniju marku datuma 29. travnja ove godine, samo dan prije, onog tridesetog uoči njegova rođendana. U prospektu kojeg je Hrvatska pošta objavila za ovu seriju maraka, nalazi se i sažeta biografija Petra Lorinija, koju je napisao Mauricij Frka Petešić.

Petar Lorini kazat će dobro informirani Saljanin Mauri bio je istaknuti hrvatski stručnjak za morsko ribarstvo i jedan od utemeljitelja modernog ribarstva na istočnom Jadranu. U Dubrovniku je završio Učiteljsku školu, a u Zadru učiteljski tečaj nakon čega je službovao u Korčuli i Kotoru. Godine 1873. imenovan je upraviteljem Pučke škole u Salima gdje je iste godine uveo hrvatski jezik u nastavu i u općinsku upravu. Zatim je uveo četverogodišnje školovanje, koje je 1885. otvorio i za djevojčice. Usto je otvorio i vodio poštanski ured. Bio je povjerenik Matice hrvatske i suradnik Hrvatske enciklopedije (Osijek 1887.–1890.). Uz prosvjetu i općinsku upravu, poučavao je saljske ribare i težake u vinogradarstvu i maslinarstvu te održavao večernje tečajeve za odrasle o ribarstvu, poljodjelstvu, stočarstvu, pčelarstvu, uzgoju svilene bube, znanosti i jeziku, koje je pohađalo stotinjak ljudi. Objavljivao je stručne članke u časopisima Zora, Smotra dalmatinska, Narodni list, Zadrugar, i Gospodarski list prateći društvene novosti u svijetu zahvaljujući poznavanju njemačkog, talijanskog i francuskog jezika.

Za svoj izložak Slane ribe nagrađen je 1890. u Beču, a za isti izložak dobio je Veliku kolajnu s diplomom na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine. Nakon službe u Salima, od 1893. nastavnik je Učiteljske škole u Zadru. Kao stručnjak za ribarstvo, postavljen je 1897. za ribarskog nadzornika za Dalmaciju, Goričko primorje, Trst i Istru u Pomorskoj vladi u Trstu. Svoje zamisli i inovativna rješenja iznio je u knjizi Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora, koja je još u rukopisu, 1902. nagrađena srebrnom državnom kolajnom na međunarodnoj izložbi ribarstva u Beču, u kojem je i objavljena 1903. godine.

Bila je to prva hrvatska knjiga te vrste koja je služila i kao udžbenik u pomorskim školama. U njoj autor ističe svoju poznatu misao: "More Bogom dana oranica, koju ne treba ni kopati ni orati, ni sijati, već jedino razumno žeti". U traženju novog načina svjetla za lov srdela surađivao je s Ivanom Dellaittijem u izradi prve acetilenske svjetiljke, a potom i svjetla na petrolej umjesto na drva. Pridonio je također izgradnji tvornice za preradbu ribe u Salima (1905.–1907.), što je snažno potaknulo razvoj cijeloga dugootočkog kraja.

U Salima je vršio pokuse u lovu srdela na otvorenom moru mrežom plivaricom, koju je sam izradio i za koju je 1910. u Kopru dobio počasnu diplomu. Povodom stote obljetnice Lorinijeva rođenja na njegovoj rodnoj kući u Salima postavljena je spomen-ploča, a istočna obala mjesta nazvana je njegovim imenom, dok mu je pred školom koja od 1973. nosi njegovo ime, postavljeno poprsje, rad saljskog kipara Ante Orlića.

Član Instituta za oceanogafiju i ribarstvo u Splitu Dr. Perica Cetinić napisao je za Petra Lorinija kako je značajan njegov doprinos na razvoj i unapređenje hrvatskog morskog ribarstva te se s pravom može smatrati utemeljiteljem suvremenog hrvatskog morskog ribarstva", zaključio je Mauricij Frka Petešić.

Sve je započelo u tijeku korone, 14. srpnja 2021. godine na Sveučilištu u Zadru povodom 100. obljetnice smrti Petra Lorinija konferencijom za medije koju su održali tadašnji prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić te tadašnji predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca, Nenad Marčina. Znanstveno-stručni kolegiji na kojem su sudjelovali četrnaest eminetnih sveučilišnih profesora polučio je odlične rezultate, I danas su aktualne njegove misli iz knjige „Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora. Tada prije stotinjak godina tvrdio je saljski vizionar kako će nestati ribe u Jadranu. Bio je ljuti protivnik mreža potegača, ludara, frežate, migavica a posebice upotrebe dinamita. Glad ulova za što većom količinom ulova riba što je i tadašnja tehnologija omugućavala dovodila je do nemilosrdnog izlova. Lorini kao glavni austrougarski ribarski nadzornik za cijelu Jadransku obalu tražio je za sve oni koji sudjeluju u ribolovu trebaju obrazovanje o ribolovnim tehnikama i uvažavanja prema prirodnim resursima. Uistinu, njegovo vizionarstvo se ostvarilo, riba pa skoro da i nema. Pa kako će biti kada smo Županija pretrpana kavezima i jedna od triju u kojoj je dozvoljen kontrolirani ludar

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. lipanj 2026 17:24