Konačno objavljen prijevod prvog sveska knjige Carla Federica Bianchija: Kršćanski Zadar

U nakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Zadru i Zadarske nadbiskupije objavljen je prijevod prvog sveska knjige Carla Federica Bianchija: Kršćanski Zadar.

Knjigu su preveli Živko Nižić i Nedjeljka Balić-Nižić. Urednik izdanja je Radomir Jurić, izvršni urednik Ivica Vigato. Uredništvo knjige  činili su: Zdenko Dundović, Radomir Jurić, Želimir Puljić, Damir Šehić, pok. Božidar Šimunić, Ante Uglešić i Ivica Vigato. Stručni suradnici na ovome izdanju bili su: Zdenko Dundović, Ante Uglešić i pok. Pavao Kero. Latinske dijelove teksta prevela je Anita Bartulović. Prijevod drugoga sveska isti nakladnici objavili su 2011. godine.

Izdanje kapitalnoga djela Kršćanski Zadar autora Carla Federica Bianchija, arhiđakona Prvostolnoga kaptola i apostolskoga protonotara vraća u središte pozornosti jedno od najopsežnijih i najtemeljitijih djela o crkvenoj povijesti Zadra i njegove metropolije. Prvi svezak, tiskan 1877. godine u Zadru u tiskari G. Woditzka, nastao je kao plod dugogodišnjega istraživanja, arhivskoga rada i duboke crkvene svijesti autora koji je pripadao samomu srcu zadarske crkvene strukture.

Djelo je posvećeno mons. Petru Dujmu Aleksandru Maupasu, nadbiskupu zadarskomu i metropolitu dalmatinskomu, čime autor naglašava neraskidivu vezu između povijesti i pastirske službe. Posveta knjige odražava poštovanje prema crkvenoj hijerarhiji, ali i svijest da je povijest Crkve u Zadru dio žive kršćanske tradicije koja se prenosi kroz službu i zajedništvo.

Hrvatski prijevod Živka Nižića i Nedjeljke Balić-Nižić omogućio je da ovo djelo, izvorno napisano na talijanskome jeziku, postane dostupno široj domaćoj javnosti.

Bogati sadržaj prvoga sveska pokazuje da autor nije želio napisati samo kronološki pregled događaja nego sveobuhvatnu sintezu crkvenoga života u Zadru. Djelo započinje opisom nastanka Crkve u Zadru, čime Bianchi postavlja temelj za razumijevanje kasnijega razvoja biskupije i metropolije.

Sljedeća poglavlja govore o zadarskim biskupima i nadbiskupima, njihovoj jurisdikciji, izboru i posvećenju te odnosima unutar šire crkvene hijerarhije. Pokrajinski sabori i biskupijske sinode svjedoče o kanonskoj organiziranosti i teološkoj zrelosti Crkve u Zadru, dok redoslijedi biskupa i metropolita, od najranijih vremena do 1154. godine i dalje, pružaju dragocjen kronološki okvir.

Ova sustavna struktura pokazuje da je Zadar stoljećima bio ne samo civilno nego i crkveno središte Dalmacije – metropolitanska stolica s jasnim autoritetom i odgovornošću. Iz predgovora knjige koji je napisao mons. Milan Zgrablić, nadbiskup zadarski.