Zamišljen je 1996. godine, a lansiranje mu je - nakon mukotrpnog nastajanja i više odgođenih termina slanja u svemir - zakazano baš na Božić, 25. prosinca iz svemirske luke Europske svemirske agencije (ESA) u Kourouu u Francuskoj Gvajani.
ESA, naime, takvu luku nema na području Europe.
Radi se o svemirskom teleskopu James Webb, orbitalnom infracrvenom opservatoriju koji će nadopuniti i proširiti otkrića svemirskog teleskopa Hubble, s većom pokrivenošću valne duljine i znatno poboljšanom osjetljivošću.
Duže valne duljine omogućuju Webbu da gleda mnogo bliže "početku vremena" i da lovi neopažene formacije prvih galaksija, kao i da pogleda unutar oblaka prašine u kojima se danas formiraju zvijezde i planetarni sustavi, što Hubble nije mogao.
Djelujući poput moćnog vremeplova, ovaj će teleskop moći uhvatiti svjetlost koja je putovala svemirom čak 13,5 milijardi godina, od vremena kada su iz tame ranog svemira nastale prve zvijezde i galaksije.
U svemir Webba nosi ESA-ina raketa Ariane 5. Do kozmodroma je odvezen spakiran i učahuren kao leptir, a nakon montiranja na raketu i lansiranja u svemir, u orbitu od Zemlje udaljenu više od milijun kilometara (kružit će oko oko Sunca na mjestu zvanom 'druga Lagrangeova točka', L2, četiri puta udaljenijem od Mjeseca) čeka ga puno posla: uključivanje instrumenata u mrežu, testiranje instrumenata prije nego što počnu prikupljati podatke...
Sve u svemu, prvi jedinstveni i neviđeni prizori koje bi James Webb trebao snimiti u misiji koja će trajati od pet do deset godina - udaljene galaksije, obližnje egzoplanete, šarene maglice i drugi astrofizički fenomeni - na Zemlju neće stići prije idućeg ljeta.
U projektiranju i izgradnji Jamesa Webba sudjelovalo je više od 1200 znanstvenika, inženjera i tehničara iz 14 zemalja. Cijeli projekt zajednička je misija NASA-e te europske i kanadske (CSA) svemirske agencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....