Danas je konačno počela sanacija Šepurina! Uklanja se gotovo 54 tisuće tona otpada, rok za sanaciju je 10 mjeseci

Na prostoru bivše vojarne Šepurine kraj Nina danas su počeli radovi na uklanjanju gotovo 54 tisuće tona nepropisno odloženog otpada! Nakon godina devastacije nekadašnjeg vojnog kompleksa, izvođač je uveden u posao, a sanacija bi trebala biti završena u roku od deset mjeseci. Radove izvodi tvrtka Bagerkop Roberto iz Novog Marofa, odabrana na javnom natječaju Grada Nina, dok stručni nadzor provodi zadarska tvrtka Via Factum.

Prema planu uklanjanja otpada, na lokaciji je u trenutku izrade dokumentacije evidentirano 53.880 tona otpada. Najviše je građevinskog materijala, uključujući beton, keramiku i drvenu građu, ali i metalnog te glomaznog otpada. Poseban problem predstavlja otpad koji sadrži azbest, a koji će se predavati ovlaštenom sakupljaču i odlagati u za to predviđene kazete.

Na današnjem početku radova gradonačelnik Nina Emil Ćurko podsjetio je da je Grad godinama upozoravao na nelegalno odlaganje otpada i propadanje prostora nakon odlaska vojske 2012. godine. Istaknuo je da je do konkretnog pomaka došlo nakon radnog sastanka s ministrom Brankom Bačićem i zajedničkog obilaska terena. Tada je dogovoreno da Grad Nin pripremi plan uklanjanja otpada i geodetski elaborat, a država osigura novac za sanaciju zemljišta u svojem vlasništvu.

Vlada je u ožujku ove godine za sanaciju odobrila oko 3,5 milijuna eura bez PDV-a. Na javnu nabavu koju je proveo Grad Nin pristiglo je osam ponuda, a odabrana je ponuda tvrtke Bagerkop Roberto vrijedna 1.184.250 eura bez PDV-a, znatno niža od procijenjene vrijednosti radova.

Gradonačenik Nina Emil Ćurko

/Slobodna Dalmacija

– Fond je osigurao sredstva za sve troškove uklanjanja i zbrinjavanja otpada, kao i za stručni nadzor nad radovima. Pratit ćemo provedbu sanacije i sudjelovati na koordinacijskim sastancima kako bismo imali uvid u cijeli postupak. Za svaku vrstu otpada mora se točno znati gdje je preuzeta, kamo je odvezena i na koji je način zbrinuta. To je posebno važno kada govorimo o opasnom otpadu, poput azbesta, koji zahtijeva poseban način prikupljanja, prijevoza i odlaganja – istaknula je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Današnji početak sanacije završetak je dugog razdoblja u kojem se problem Šepurina nije uspijevao riješiti. Nekadašnji vojni kompleks, koji se prostire na približno 175 hektara, godinama je bio izložen devastaciji i nekontroliranom odlaganju otpada. Grad Nin pritom nije bio vlasnik zemljišta niti je njime upravljao. Pokušaji da se Šepurine stave u funkciju sežu još u 2007. godinu, kada je osnovana tvrtka Aenona, u kojoj su sudjelovali Grad Nin, Tankerska plovidba, Turisthotel i Vrana. Grad je tada nastojao pronaći model za preuzimanje i korištenje prostora, no inicijativa nije realizirana.

Iako je uklanjanje otpada tek počelo, već se otvara pitanje što će se dogoditi s bivšom vojarnom nakon završetka sanacije. Ćurko je danas ponovno istaknuo da Grad Nin želi da Šepurine postanu park-šuma te izrazio uvjerenje da takvo rješenje podržava većina građana. Njegova je želja da nekadašnji vojni kompleks postane „pluća grada”.

Zadar, 290125.
Nepregledne kolicine smeca i tone odbacenog gradjevinskog otpada u bivsoj vojnoj bazi Sepurine.
Foto: Jure Miskovic/CROPIX

Jure Miskovic/Cropix

Gradsko vijeće već je donijelo odluku kojom podržava takvu namjenu, a Grad je predložio i odgovarajuće izmjene županijskog prostornog plana.

- Nama ne trebaju novi turistički kapaciteti jer već imamo golem broj ljudi ljeti i nedovoljno radne snage, što potvrđuje i sve veći broj radnika iz Nepala i Filipina – zato se trebamo usredotočiti na produljenje sezone, a ne na stvaranje novih problema-  poručio je Ćurko u ranijem razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Grad bi na prostoru Šepurina želio urediti površine za šetnju, rekreaciju i boravak u prirodi, uz mogućnost obnove dijela nekadašnjih vojnih objekata. No budućnost kompleksa i dalje ovisi o državi, budući da su Šepurine uvrštene na popis nekretnina od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Kako se nakon sanacije ne bi ponovile godine nekontroliranog odlaganja otpada, Grad je već postavio dvije nadzorne kamere, a planira ih još osam te postavljanje rampe radi kontrole pristupa.