Evo što sve piše u ugovoru o financiranju KK Zadra iz gradskog proračuna: Nadzorni odbor traži gradske milijune, a boji se ‘kostura iz ormara‘!

Nadzorni odbor KK Zadra dostavio je gradonačelniku Branku Dukiću svoj prijedlog ugovora o financiranju Kluba u razdoblju od 2024. do 2028. godine u kojemu stoji da su ukupne obveze KK Zadra 30. lipnja prošle godine iznosile tri milijuna i 44.250 eura. Hoće li prijedlog ugovora biti prihvaćen ili možda u nekim dijelovima korigiran, vidjet će se nakon što ga detaljno analiziraju gradske pravne službe do kojih je stigao u petak ujutro.

S obzirom da Grad Zadar ima 142.659 dionica od ukupno 178.526 dionica, „Grad kao većinski vlasnik ima opravdan interes za sklapanje ovog Ugovora” po kojemu bi iz proračuna svakog siječnja u Klub išlo milijun eura, što je ukupno pet milijuna eura, stoji u predloženom ugovoru. Sa svoje strane, Klub bi dodijeljena sredstva koristio za jako širok spektar svojih potreba, od pokrivanja obveza iz kredita i primljenih pozajmica, obveza prema igračima, radnoj zajednici i suradnicima, drugim vjerovnicima, te „troškova projekata koji će se realizirati s ciljem sportskog i poslovnog razvoja te brendiranja Kluba, popularizacije košarke i pozitivnog utjecaja na cjelokupnu društvenu zajednicu, a poglavito na mlade naraštaje (npr. akademija za mlade selekcije), ali i za „obveze koje proizlaze ili su u vezi s poslovanjem”.

Nadalje, Klub se obvezuje do 31. siječnja 2027. godine podmiriti cjelokupan dug od tri milijuna eura, ali izuzev „dugovanja prema ŠC VIŠNJIK koji će se podmiriti na način i u roku prema dogovoru sa ŠC VIŠNJIK”. Trenutno, KK Zadar je „Višnjiku” dužan oko 10,5 milijuna kuna, ali „Višnjik” nije jedina gradska tvrtka kojoj KK duguje. Tu je, na primjer, i prijevozničko poduzeće „Liburnija” kojemu Klub duguje oko 1,2 milijuna kuna. I „Višnjik” i „Liburnija” imaju potpisane zadužnice s iznosom duga, a „dogovor” s „Višnjikom” kojega se u ugovoru spominje u stvari je sporazum o obročnoj otplati duga. Po neslužbenim informacijama, prva rata klupskih dugovanja trebala je biti podmirena do kraja svibnja, ali to nije učinjeno, a neke svoje razloge za nezadovoljstvo ritmom otplate duga imaju i u „Liburniji”.

Posebno se čini zanimljivim treći članak prijedloga ugovora čiji se jedan stavak odnosi na - opasnost od „kostura iz ormara”! Taj dio ugovora doslovce glasi ovako:

- Ukoliko se tijekom trajanja ovog Ugovora utvrdi egzistiranje kojeg drugog dugovanja/obveze Kluba nastale prije 30. lipnja 2022. godine, odnosno koja nije obuhvaćena godišnjim financijskim izvještajima Kluba za poslovnu godinu 01.07.2021. - 30.06.2022., stranke suglasno izjavljuju da će se rok za ispunjenje obveza iz prethodnog stavka ovog članka produljiti za razdoblje koje će stranke pisano usuglasiti nakon utvrđenja egzistiranja takvog dugovanja/obveze, stoji u predloženom ugovoru.

To u prijevodu znači da Nadzorni odbor nije potpuno siguran da su dugovi stvarno zacementirani na tri milijuna eura, te da je otvorena mogućnost da se naknadno pojavi još netko kome je KK Zadar ostao dužan prije 22. lipnja 2022. godine.

Ako u budućnosti dođe do promjene zakonskih propisa koji bi ograničili ili onemogućili isplatu proračunskog novca, to ne bi

značilo prestanak obveze Grada na isplatu novčanih sredstava u dogovorenom iznosu” već bi se išlo na sklapanje aneksa ugovora „s ciljem isplate ugovorenih novčanih sredstava na zakonit način”.

Ovo se čini posebno zanimljivim s obzirom da EU od Hrvatske traži prestanak financiranja profesionalnih sportskih klubova proračunskim sredstvima. Neslužbeno, predstavnici Nadzornog odbora su na sastanku u gradskoj upravi izjavili da je od sponzora prikupljeno oko 520.000 eura, te od prodaje ulaznica dodatnih 264.000 eura, što bi, po njihovom uvjerenju, trebalo biti dovoljno za financiranje profesionalnog pogona.

Ovih „milijun eura godišnje” iz proračuna bi bilo plasirano kao „kapitalna pomoć”, što je mogućnost koju zadarska gradska uprava već koristi ne samo kada je riječ o sportskim klubovima, nego i prema komunalnim poduzećima. Tako doznačena sredstva mogu se koristiti za investicije, ali i za pokriće manjkova ili povećanje temeljnog kapitala, a u gradskoj su upravi sigurni da za to imaju zakonsko uporište koje nije dovedeno u pitanje inzistiranjem EU o nefinanciranju profesionalnog sporta.

Na kraju, eventualne promjene u vlasničkoj strukturi Kluba po prijedlogu ugovora ne bi utjecale na njegovu opstojnost, odnosno na preuzeta međusobna prava i obveze.