Kada je u travnju 2010. godine na skupštini Viteškog alkarskog društva izabran za alkarskog vojvodu, mr. Ante Vučić nije dobio očekivane čestitke dijela svojih prijatelja. Umjesto stiska ruke oni su mu rekli: “Jesi izabran, no je li VAD dobio alkarskog vojvodu ili još jednog kojemu ćemo odbrojavati vrijeme do odlaska s te najčasnije dužnosti reći ćemo ti poslije Alke. Ako tada postaneš vojvoda, sa zadovoljstvom ćemo ti stisnuti junačku desnicu.”
Debitirajući na dužnosti alkarskog vojvode, Vučić te svoje prijatelje nije razočarao. Jašući na konju u čijem sedlu je sjedio kao da je srastao, Vučić je govorio tečno, bez čitanja, dodirujući politiku tek koliko je se nije dalo izbjeći, gledajući u one kojima se obraćao.
Zaslužio je stisak junačke desnice ne samo spomenutih prijatelja već je pobrao simpatije i čestitke gotovo svih koji su ga vidjeli i čuli. U nedjelju će vojvoda Vučić drugi put obnašati dužnost zapovjednika alkarske povorke, ponovno će na otvaranju Alke držati govor s konja. Hoće li ponoviti prošlogodišnji uspjeh?
- Trudit ću se opravdati povjerenje svih koji vole Alku. Papir i konj ne idu zajedno, pa ću i ove godine održati prigodni govor svojim riječima – kaže vojvoda s kojim smo razgovarali uoči 296. bare.
Intenzivno ste pratili završne pripreme alkara kao pripreme alkarskih momaka. Jeste li zadovoljni?
- Dugo sam u Alci, pa sa zadovoljstvom mogu reći da su ovogodišnje pripreme alkara bile vrhunske. Alkari su uvježbani za viteški megdan, a momačka povorka prikazat će svu ljepotu naše narodne nošnje, starog oružja i ukrasa. Uz odličnu organizaciju koja je na leđima alkarske uprave uvjeren sam da ćemo u ova tri dana, posebno u nedjelju, uz zagovor naše nebeske zaštitnice Gospe Sinjske imati feštu za pamćenje.
Biti alkarski vojvoda izuzetna je čast. Što Vam je najteže u obnašanju te dužnosti?
- To je sigurno trenutak odluke o alkarima u povorci i naročito o kopljanicima. Toliko mladih želi postati alkarom. Ove godine u povorku sam uveo samo jednog debitanta. Da sam uveo petoricu, ne bih pogriješio, ali kako kada su ovi koji su već unutra barem za nijansu vještiji.
Najavili ste pomlađivanje povorke?
- Dio najstarijih alkara će otići, zamijenit će ih mlađi. Posebno je potrebno pomlađivanje momačke čete.
Što će posebno obilježiti ovogodišnju alku?
- Ja se nadam vrhunska izvedba alkarskog nadmetanja. Sve ostalo bit će na najvišoj razini. I ove godine ugostit ćemo najviše državne dužnosnike na čelu s predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem i predsjednicom hrvatske Vlade Jadrankom Kosor. Imamo potvrde o dolasku dvojice stranih državnika, rekordnog broja veleposlanika. Osim toga ovo je prva sinjska alka koja se održava po kapom UNESCO-a. Sve će to, uvjeren sam, pridonijeti da ovi naši alkarski dani, posebno 296. viteško alkarsko nadmetanje, po svojoj izvedbi uđu u anale pokoljenjima na sjećanje.
Anti Poljaku i ČojaNajstariji alkar kopljanik i pobjednik Bare, 55-ogodišnji Ante Poljak iz Glavica, bio je najuspješniji i u natjecanju za pobjednika Čoje, koju je također dobio sa 8 punata. - Dugo sam čekao na slavodobitnički plamenac, 30 godina, ali se isplatilo jer sam 2006. godine dobio Alku sa tri pogotka "u sridu". Najavio sam da mi je ovo posljednje sudjelovanje u Alci. Kako me je pošlo na Bari i Čoji nadam se da ću u nedjelju nastaviti i da ću otvoriti 297. Alku. Ta čast, kako je poznato, pripada slavodobitniku predhodne. Ove nedjelje učinit ću sve što budem mogao da tako bude, da poslije Bare i Čoje dobijem i Alku – rekao nam je pobjednik Čoje. Ako bi poljak postao slavodobitni 296. Sinjske alke zlatnim bi se slovima upisao u anale sinjske viteške igre jer takva pobjeda, prema poznatim podacima, do sada nije ostvarena. Pobjedniku je čestitao alkarski vojvoda mr. Ante Vučić i na koplje mu je privezao 311 centimetara crvene čoje, kao znamenje pobjede. Poljaka pripada i srebrna plaketa Alke te novčana nagrada od 25 tisuća kuna, dar Viteškog alkarskog društva. Radost pobjede s Poljakom je prvi podijelio njegov alkarski momak Milan Vučić, umirovljenik iz Glavica, koji je ponosno primio i ponio njegovo koplje. Ante Poljak je, podsjetimo, profesionalni voditelj u Alkarskoj ergeli iz koje jaše devetogodišnjeg Astonišmenta. Iz brojne je obitelji, oženjen, otac četvero djece. Poslije ove pobjede u riznici trofeja ima jedan slavodobitnički plamenac, jednu Baru i tri Čoje. Na pripremama među vježbenicima s pobjednikom Bare i Čoje jahao je i njegov sin Alen koji kuca na vrata alkarske čete. Čini se da mu otac još ne namjerava raditi mjesto. Poljak je s jednim pogotkom "u dva" i jednim "u sridu" u treću trku ušao sa skorom od 5 punata, kao i Mario Šušnjara, s jednim puntem manje od Petra Tomaševića koji je oba puta pogodio "u sridu". Šušnjara je pogotkom "u ništa" ispao, a atmosferu je podigao Josip Čačija koji je poveo sa 7 punata. Tomašević je pogotkom "u jedan" izjednačio s Čačijom. Priželjkivalo se da i Poljak pogodi "u dva" pa da dođe do pripetavanja. Poljakovo koplje je, međutim, pogodilo najmanji krug, pa su mačkule zapucale u čast pobjednia. Natjecanje za Čoju održano je pred oko 7 tisuća gledatelja, a u svečanoj alkarskoj loži uz čelnike VAD-a, grada Sinja te gradova i općina alkarskog kraja bili su Vladimir Šišljagić, Darinko Kosor i Dražen Budiša, deleegacija Trke na prstenac iz Barbana i drugi. U natjecanju za Čoju posebno će se pamtiti druga trka u kojoj je 17 kopljanika pogodilo velikih 32 punta dok su u prvoj i trećoj trci sakupili po 26 punata. U drugoj trci pet alkara je pogodilo "u sridu", isto toliko "u jedan", šest "u dva", a samo jedan je pogodio "u ništa". Ukupno je u sve tri trke bilo samo po tri promašaja i pogotka "u ništa", 11 pogodaka "u sridu", 17 "u dva" i 23 pogotka "u jedan".
|