Varka je da se radi o neuglednim muškarcima koji patroliraju i traže plijen: šef policijskog Odjela za prevenciju objašnjava kako 'operiraju' lopovi na plažama i savjetuje kako sačuvati stvari od krađe

- Lopovi koji kradu po plažama najviše koriste nesmotrenost i predrasude koje građanima umanjuju oprez i na neki način postaju povod osobama loših namjera za počinjenje kaznenog djela - naglasio nam je Paško Ugrina, voditelj Odjela za prevenciju PU splitsko-dalmatinske.

Brojni su primjeri koji pokazuju kako kriminalci koriste trenutke opuštanja svojih žrtava. Prosječni građanin često misli kako neće baš on biti meta kaznenog djela te su u tom pogledu nesmotreni kada ostave svoju imovinu bez nadzora. Uz nesmotrenost tu su i predrasude koje se odnose na to da građani uglavnom imaju krivu predodžbu kako je lopov uočljiv prema nekim fizičkim karakteristikama.

Primjerice, misli se kako se radi o muškarcima neuglednog izgleda koji patroliraju plažom i osvrću se na sve strane tražeći plijen. Činjenica je kako su počinitelji muškarci i žene svih dobnih skupina koji je svojim izgledom, odjećom i ponašanjem dobro uklope u okolinu i ne pobuđuju sumnju.

Upravo stoga se svakog ljeta s dolaskom turističke sezone poveća broj prijavljenih imovinskih delikata, pogotovo tzv. običnih, zatim provalnih, džepnih i drskih krađa. Veliki broj bude počinjen na plažama, ali je zanimljivo kako ih ima dosta počinjenih tijekom noćnih sati. Na meti kradljivaca tako su se u proteklih desetak dana ne jednom našli i noćni kupači.

Na Bačvicama je okradena grupica koja je od 23 sata do ponoći potražila osvježenje u moru, a par večeri kasnije bez stvari su oko 22 sata ostali jedan maloljetnik i njegov punoljetni prijatelj. Koliko ljudi znaju biti opušteni na javnom mjestu kao što je plaža, najbolje pokazuje slučaj mladog para koji je zaspao na plaži na Ovčicama oko dva sata ujutro. Kada su se probudili sat kasnije, vidjeli su da im nedostaju vrijedni predmeti.

Ipak, nisu samo noćni sati krizni što se tiče aktivnih lopova koji operiraju uz more. Na jednoj od gradskih plaža gospođa je došla sama te je koristila mobitel dok se sunčala. Kada se vratila iz mora, vidjela je kako joj nema mobilnog aparata kojeg je kradljivac uočio u njenim rukama i samo čekao prigodni trenutak. Isto tako je strani državljanin fotografirao skupocjenom kamerom da ga cijela plaža vidi nakon čega ga je odložio u torbu i otišao plivati. Po povratku kameru nije našao u torbi. Jedan Splićanin je u najranijim satima jutra došao uz more, odložio stvari i otišao se razgibati plivanjem tijekom dva sata.

Nisu samo splitske plaže teren na kojem operiraju gostujući kriminalci. U Makarskoj je jedan od kupača mobitel ostavio na drvenom sanduku na udaljenosti od 30 metara pa se čudom čudio kada ga nije našao. Drugi je došao na plažu s torbom Tommy Hilfiger u kojoj je imao iPhone, Ray Ban naočale i ručni sat Armani te je ostao bez par tisuća kuna imovine nakon plivanja. Treći slučaj je obitelj koja je ostavila torbe u hladu iza kabine za presvlačenje, sebi daleko od očiju, ali kao naručeno za kradljivce. U Okrugu se stranac neugodno iznenadio kada nije našao iPhone ostavljen na ručniku, a u Marini je kupač ostao bez 100-tinjak kuna iz džepa hlača koje je skinuo.

Prevencija je jedan od učinkovitijih načina borbe protiv takvih krađa, što najbolje pokazuju i podaci o smanjenom broju krađa s plaža tijekom tri godine. Obrađeni podaci se odnose na Split i Makarsku koja je zbog velike koncentracije ljudi tijekom ljeta pogodan poligon za krađe.

Strani državljani koji su došli na ta područja tijekom sezone 2016. godine prijavili su 97 kaznenih djela počinjenih na plažama na njihovu štetu. Godinu kasnije ih je bilo 78, a prošle godine samo 48 krađa. Bez obzira na pokazatelje policija problematiku krađa s plaža stavlja visoko u prioritete rada uvjetovano i tamnom brojkom djela koja nisu prijavljena.

- Naglasio bih kako prevencija nije samo stvar policije. Primjer su mjere situacijske prevencije kriminaliteta inicirane prema koncesionarima i korisnicima pomorskog dobra razmjerno veličini i vrsti djelatnosti te definiranje istih kroz važeći Pravilnik od strane Županije splitsko-dalmatinske. Cilj je dugoročno podizanje razine sigurnosne kulture i kvalitete usluge prema svim korisnicima. Od konkretnih mjera navodim: vidljivi stalak za bicikle, korištenje sigurnosnih ormarića, suncobrani i ležaljke s pretincima na zaključavanje, informativne ploče sa slikovnim upozorenjima, pozitivne upute na hrvatskom i engleskom s brojevima telefona žurnih službi, mogućnost uposlenja zaštitara, angažman spasioca te slanje zaposlenika na besplatne edukaciju sve do suradnje i kontakta s mjesno nadležnom Policijskom postajom. Sukladno tome se jedan od koncesionara gradske plaže u Splitu javio policiji i mi smo mu poslali našeg službenika koji je proveo edukaciju zaposlenika - navodi nam Paško Ugrina pozitivni primjer brige za goste i konkretnog rada na održivoj sigurnosti.

Koliko policija ozbiljno shvaća svaku prijavu govori primjer iz Makarske gdje su potajno nadzirali jednu od plaža. Policijski službenik je uočio sumnjivog mladića koji učestalo s ručnikom odlazi i vraća se na plažu. Prati ga i vidi kao iz ručnika vadi stvari koje stavlja u prtljažnik jednog osobnog automobila parkiranog nedaleko od plaže. Nisu ga odmah uhitili već ga puštaju da ode s vozilom i prate ga do iznajmljenog stana u kojem su mu našli suučesnike i još hrpu predmeta pokradenih s drugih lokacija. radilo se o organiziranoj grupi koja je došla iz BiH s isključivim ciljem krasti po plažama.

Iz policije nam kažu i kako se pokradene stvari manje vrijednosti, kao odjeća i obuća, uglavnom nađu odbačene u bližoj okolini, najčešće u kontejnerima za otpad. Stoga savjetuje uvijek da pokradene osobe pogledaju uokolo ne bi li našli bar dio svoje imovine.