VAD traži posebni zakon: Alka će se financirati iz državne blagajne?

NOVIJE 

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u utorak je u zgradi županije primio članove Viteškog alkarskog društva iz Sinja kojima je obećao da će im i dalje financijski pomagati.

Župan Boban rekao je kako je Sinjska alka povijesno-kulturna manifestacija, sigurno najvažnija koja se događa na tom području i koja je europski i svjetski prepoznatljiva. "Manifestacija je to koja na neki način dočarava cijelu našu povijest, sabija je u tih nekoliko sati u Sinju prve nedjelje u kolovozu", dodao je.

"Naša je županija i do sada bila veliki podupiratelj takve manifestacije. I dalje ćemo maksimalno pripomoći koliko budemo mogli u okvirima financijskih mogućnosti. S obzirom na toliku vrijednost manifestacije, sigurno je da bi svi dionici, počevši od nacionalne razine, županijske, pa i lokalne, trebali više, s obzirom na značaj manifestacije, odnosno što ona znači ovom području, participirati. No, vjerujte mi da se maksimalno daje u odnosu na događanja i na financijsku situaciju kakva je u županiji, na nacionalnoj ili lokalnoj razini", objasnio je župan Boban.

Alka nakon otvorenja Muzeja sinjske alke sigurno više nije ista jer je muzej sa svojim eksponatima postao jako prepoznatljiv i već sada je turistički brend Splitsko-dalmatinske županije, što je dodatna vrijednost, rekao je te dodao da jedan cijeli grad živi uz Gospu Sinjsku i Alku. Župan Boban poželio je vojvodi da "ova i svaka sljedeća alka budu u sridu", a svim članovima Viteškog alkarskog društva zahvalio je na promidžbi turizma.

Alka će se ove godine održati na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, podsjetio je predsjednik Viteškog alkarskog društva  Stipe Jukić. Dodao je da će zbog toga imati mnogo više ljudi nego inače jer, kako je rekao, "jako puno ljudi spoji Knin, u kojem se aktivnosti događaju tijekom jutra, i Sinj tijekom popodneva i večeri". Istaknuo je da će im 'slatka briga' biti da sve te goste koji dođu u Sinj ugoste, smjeste i počaste.

"U povodu 300. alke imali smo 20 projekata koji su bili zacrtani da ih ostvarimo, među kojima izgradnja novih Alkarskih dvora, Muzej alke, kovanje novoga zlatnog i srebrnog novca, Alkarski leksikon, Monografija Sinjske alke, znanstveni skup o Alci i još mnogo toga. Ostao nam je jedan nedovršen, a to su alkarske tribine koje će biti postavljene ove godine u sklopu projekta 'Sinj u sridu' pa će na cijelom alkarskom trkalištu komoditet biti na višoj razini", najavio je Jukić.

Rekao je kako je Muzej Sinjske alke tom gradu donio preporod jer je prošle godine bio nominiran za Europski muzej godine, a ove godine u sklopu Europa nostra u Berlinu dobit će nagradu kao najznačajnija kulturna manifestacija u Hrvatskoj. Cilj koji su članovi Viteškog alkarskog društva ostvarili bio je da pokažu kako je Alka institucija, da pokažu nacionalno bogatstvo i da smo država koja ima svoju tradiciju kulturnih manifestacija stariju od 300 godina te da takva država ima i svoju budućnost, istaknuo je Jukić.

 

RANIJE OBJAVLJENO

Kada se u javnosti spomenu alkari i njihovo Viteško alkarsko društvo, među neupućenim građanima prva je asocijacija da se radi o udruzi i njezinim članovima koji su od svoga osnutka, prije više od tri stoljeća, podilazili svim vlastima koje su ih zauzvrat podupirale, razumije se u prvom redu poreznim novcem svih građana.

To je samo djelomično istina. Sa čelništvom svih država u kojima se našao Sinj alkari su imali korektne odnose, osim s Francuskom za vrijeme njezine kratkotrajne vladavine početkom 19. stoljeća.

Ni jedna od tih država, međutim, nije Alku uvrstila među stalne korisnike poreznih prihoda. Takvu praksu naslijedila je i nastavila i Republika Hrvatska. U što danas, u široj javnosti, malo tko vjeruje. Spoznajom da se redovne aktivnosti Viteškog alkarskog društva, uključujući i održavanje Sinjske alke, ne financiraju iz državnog proračuna, ostajali su zatečeni i najviši hrvatski državni dužnosnici.

Posebno stoga što je Sinjska alka jedini viteški turnir s više od tri stoljeća neprekinutim kontinuitetom pa je to čini jedinstvenom na tlu Europe, što se radi o nacionalnoj kulturno-povijesnoj baštini najviše razine, što je Sinjsku alku 2010. godine UNESCO uvrstio na referentnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i što se radi o neupitnom nacionalnom brendu.
Alkari su prije tri godine obilježili jubilarnu 300. izvedbu Sinjske alke.

U toj su prigodi označili završetak izgradnje svoga doma nazvanog Alkarski dvori i u njemu fascinantnog Muzeja Sinjske alke, kojemu se s razlogom divi struka i svi koji ga posjete, a koji se broje u desetinama tisuća godišnje.

Jednako je tako fascinantno da Republika Hrvatska, koja je financijski pomogla gradnju Dvora i Muzeja, iz državne blagajne do sada nije izdvojila niti jedne lipe za redovnu djelatnost Muzeja Sinjske alke. Jedini novac koji alkari primaju iz državnog proračuna je onaj za Alkarsku ergelu preko Ministarstva poljoprivrede, a koji se posljednjih godina kretao u prosječnom iznosu od oko 300 tisuća kuna.

 

Malo je reći da su alkari nezadovoljni što u niti jednoj državi, uključujući i Republiku Hrvatsku, nisu osigurali financiranje svoje redovne djelatnosti već potrebni novac svake godine osiguravaju doslovno prošnjom od prijatelja Alke diljem Hrvatske. Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća bilo je pokušaja da se donese i posebni zakon kojima bi se osiguralo financiranje alkarskih aktivnosti.

Bila bi to sitnica za porezne obveznike, radilo bi se o iznosu manjem od 10 milijuna kuna godišnje, a Alka bi imala financijsku sigurnost i stabilnost. Aktualna uprava Viteškog alkarskog društva o državnom financiranju redovne djelatnosti u više je navrata formalno i neformalno razgovarala s državnim čelnicima. To je bila jedna od tema razgovora koje je izaslanstvo VAD-a vodilo s premijerom Andrejom Plenkovićem.

- Razgovarali smo o tome da aktivnosti alkarskog društva budu financirane i kroz državni proračun. Dogovorili smo da se formira posebni tim od predstavnika ministarstava financija, kulture i poljoprivrede, kao i Ministarstva obrane, te da se ide u izradu zakona ili sličnog dokumenta čijom bi se primjenom trajno riješio problem financiranja Alke – kazao nam je dr. Ivan Nasić, tajnik VAD-a.

Prema pouzdanim informacijama, taj bi dokument trebao ugledati svjetlo dana još tijekom ove godine. U svakom slučaju prije krojenja državnog proračuna za 2019. godinu koji bi, vjeruju alkari, prvi put sadržavao i stavku o Alci. Ako se to dogodi, Alka će se na početku svog četvrtog stoljeća uistinu popeti na konja.