UPOZORENJE STRUČNJAKA Turski med iz 'genetskog' kukuruza šteti zdravlju

Hrvatske proizvođače meda u posljednje je vrijeme obilazio predstavnik turske tvrtke nudeći im na prodaju lažni med, industrijski proizveden – tvrdi  nam najveći hrvatski proizvođač meda i proizvoda od meda, vlasnik tvrtke PIP Ivan Bračić, navodeći kako je to zvono na uzbunu za sve one koji se bave medom i pčelinjim proizvodima, a isto tako i sve građane Hrvatske koji ga kupuju.

Naime, njegova je tvrtka, kako nam je kazao, odbila ponudu Cem Özakgüla, predstavnika turske tvrtke “Hasal” iz Izmira koji im je nudio taj sirup, odnosno lažni med uz priču da meda ionako nema dovoljno na tržištu, da je skup, te da bi ovako pojeftinili proizvodnju i bili konkurentniji na tržištu obećavši iz Turske također poslati i uzorke tog sirupa.

A što je zapravo taj lažni med? To je zapravo fruktozni sirup koji je obrađen na način da ima sve karakteristike meda i za njegovu proizvodnju je osnovna sirovina kukuruz.
Ne zna se kojim procesom dobivaju sirup, i što je u njega umiješano, no Bračić smatra da nije bezazlen za zdravlje čovjeka jer je modificiran.

Vjerojatno je, pretpostavlja Bračić, dobiven iz genetski modificiranog kukuruza, tako da ima „biološki aktivne“ supstancije koje mogu i štetiti ljudima.

- Prije koji mjesec dana je i Europski sud pravde donio odluku da se, ako u medu ima i trunka peludnog zrnca koje je dobiveno iz genetski modicifiranog bilja, to mora biti istaknuto na deklaraciji – veli Bračić.

Spomenuti Cem Özakgüla je njihovoj tehnologinji, veli Bračić, predočio i analize tog lažnog meda iz vodećeg europskog laboratorija za med “Applica” u Bremenu koje nisu otkrile da je riječ o mješavini, a ne čistom medu. Kada oni nisu to otkrili, kako će to tek naši, hrvatski laboratoriji, smatra Bračić.

- Najveći je problem u tome što Hrvatska nema osposobljen laboratorij za detekciju krivotvorina meda - upozorava Bračić koji je, veli, svojedobno predstavnike Ministarstva poljoprivrede molio da iz potpora za pčelarstvo, koje su iznosile 18 milijuna kuna, izdvoje oko 1,5 milijuna za nabavu opreme za kontrolu kvalitete, no to nisu učinili.

Med u kafićima

On upozorava kako je najveća opasnost u tome da se sirup podvali kao med u vrećicama koje se nude u kafićima i drugim ugostiteljskim objektima uz čaj.

- Ako netko nudi ugostiteljima kilogram meda u vrećicama po cijeni od 26 kuna, jasna je stvar da je riječ o sumnjivim poslovima jer cijena tako pakiranog meda iznosi od 43 do 46 kuna. Isto tako, taj se sirup može lako umiješati i pri proizvodnji mednih likera, ali i sirupa koji se prodaju u ljekarni – govori Bračić kazujući kako ni on, kao iskusni proizvođač, ne bi mogao prepoznati takav artikl na policama u trgovini.

- Ne želim zapravo optuživati ni hrvatske laboratorije ni spomenutog turskog poslovnog čovjeka. Smatram da je glavni krivac zapravo onaj tko deklarira to kao med i takav proizvod stavi u promet – zaključuje Bračić smatrajući kako je ovo apel da se zaštite hrvatski proizvođači meda i da se ne varaju kupci.

Krivotvorinu se ne može prepoznati Ni jedan laboratorij u Hrvatskoj nije opremljen da bi mogao analizirati je li med patvoren ili nije, barem ne na način kako se to radi u Europi i svijetu. Oprema je vrlo skupa, a mi smo u okviru naših zakonskih propisa, ispitivali samo uobičajene parametre o kakvoći meda, dakle naše analize mogu samo upozoravati na neka odstupanja – kazala nam je prof. dr. sc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela za analize hrane i predmeta opće uporabe u Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i dodala kako ne može govoriti o sastavu i štetnosti sirupa dok nije uzet uzorak.

Istina na deklaraciji Upoznata sam s apelom Ivana Bračića iz tvrtke PIP za zaštitu hrvatskog meda – kazuje nam Nela Kovačević, voditeljica Savjetovališta u splitskoj udruzi “Potrošač”. - Mi nismo nikada imali takvih pritužbi potrošača vezanih uz patvoreni med jer građanin sam ne može prepoznati takav proizvod. Ali apsolutno osuđujemo bilo kakve patvorine na tržištu – veli Kovačević.