UNESCO NIJE DOVOLJAN Težaci će pobić iz Faroske hore

Uvrštenje povijesne jezgre Staroga Grada i Starogradskog polja - Faroske hore u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao i osnivanje Agencije za upravljanje Starogradskim poljem, bez sumnje su ključni iskoraci u zaštiti i razvoju toga lokaliteta.

Međutim, bivši saborski zastupnik dr. sc. Tonči Tadić smatra da Agencija sama po sebi, bez odgovarajuće zakonske podloge za svoj rad, gotovo ništa ne može učiniti. Dakle, moglo bi se dogoditi da zbog toga UNESCO-ova odluka ostane mrtvo slovo na papiru, bez ikakvih stvarnih učinaka za Stari Grad i Farosku horu, a na takav način očito razmišljaju i težaci koji svoj znoj prolijevaju upravo u spomeničkom polju.

Ljude se tjera

- Naravno da smo zadovoljni što je Faroska hora uvrštena u Popis UNESCO-a, ali mi znamo da to nije samo zbog najočuvanijeg starogrčkog katastra na Mediteranu i neraskidive veze antičkog polisa i hore, tj. Farosa i gradu pripadajućeg polja, nego i gotovo 2400 godina duge poljoprivredne proizvodnje, od antike do danas. Međutim, nas zabrinjava ovo što se događa nakon toga jer su Agenciju osnovali Grad Stari Grad i Općina Jelsa, a njihove odluke nemaju snagu zakona ili uredbi Vlade RH.

Zato su komunikacije unutar polja i dalje ostale vododerine, na svojim poljima praktično ni kamen ne smijemo pomaknuti, a s druge strane sve ide sporo, eto, ni projekt “Okusi Starogradskog polja” još nije zaživio. Istodobno, ono što proizvedemo sve teže možemo naplatiti, pa se takvom politikom ljude zapravo tjera, a ne vraća u polje - kaže Cvjetko Buratović (71) iz Staroga Grada, jedan od starijih težaka koji obrađuje 120 maslina i 6,5 tisuća trsova vinove loze baš u hori.

Zbog istih problema nije moguće provesti odgovarajuću razinu zaštite povijesne jezgre Farosa, niti pripadajuće mu hore, pa se stoga i dalje događaju devastacije poput bespravne gradnje i slično, a razlog leži u tome što je vrlo teško zakonsku prisilu primijeniti na one koji se neodgovorno odnose prema našoj kulturnoj baštini.

Dakle, otočani, uključujući i kulturnjake, sve češće razmišljaju na način da bi taj lokalitet pod zaštitom UNESCO-a konačno trebao dobiti svoj poseban zakon, sličan Zakonu o nacionalnom parku Lastovo.

Posebni poticaji

- Jasno je da, bez zakonske podloge i novca iz državnog proračuna, poljoprivrednike nije lako privući u horu! Naime, za razliku od drugih spomenika na UNESCO-ovu popisu, a koji se bolje čuvaju ako ih nitko ne posjećuje, hora može biti očuvana samo ako su ljudi u njoj prisutni i bave se poljodjelstvom.

To je, pak, ostvarivo samo dopunom Zakona o potporama u poljoprivredi, specijalizacijom, pa možda i oživljavanjem zadruga. Uz postojeće odredbe spomenutog zakona, namijenjene poticajima poljoprivrednih kultura u otežanim uvjetima gospodarenja, treba što prije dodati zaseban stavak s posebnim poticajima za poljoprivrednike u Faroskoj hori, jer će u protivnom i dalje ostati više od pola neobrađenih površina u ovom Bogom danom polju - govori Paveto Petrić (52), mlađi poljoprivrednik sa 7 tisuća trsova loze, 138 maslina i nekoliko voćaka, a on je jedan od rijetkih koji sve što proizvede i proda u svojoj konobi u Starom Gradu ili neposredno na imanju.

Prema tome, i oni koji žive od glasovitog polja ne vjeruju da se zbirnom primjenom postojećih propisa može postići isti učinak kao kad bi za područje hore bio donesen posebni zakon.

Nedostaje plan

Njime bi se definirala sva prava, ali i obveze, no ljudima treba predstaviti plan gospodarenja horom, njima se očito treba približiti, jer se neće ništa unaprijediti a da oni ne osjete interes i budu plaćeni za svoj rad, a i iskustva drugih sličnih lokaliteta svakako bi dobro došla, pa bi sve to valjda rezultiralo odgovarajućom zaštitom jednog nadasve kultiviranog krajolika nadomak drevnog Farosa.