U devet godina umrlo 30 posto Jelšana

Početkom godine u Jelsi su od malignih bolesti umrle dvije mlade žene, a mjestom od niti 1800 stanovnika provlači se glas da je još osam osoba ispod 60 godina starosti oboljelo od raka. Dodatnu paniku među stanovništvo unosi saznanje da je u Kliničkom bolničkom centru Split od 2002. do 2011. zbog zloćudnih novotvorina (različitih dijagnoza i sijela) hospitalizirano čak četvero djece s otoka Hvara.

Naravno, ljudi se pitaju što se to događa, ali budući da nemaju nikakvih etioloških spoznaja, nagađanja o uzrocima obolijevanja veoma su različita. Tijekom devet godina, od 2001. do 2010., u Jelsi je umrlo gotovo 30 posto mještana, od njih 1800, preminulo ih je 512. Nije ni čudno da se Jelsom širi strah i panika. Stručne službe uglavnom šute premda je još Andrija Štampar rekao “Pravovremeno i ispravno obavješćivanje naroda važnije je od ijednog zakona”.

Zato smo kontaktirajući dr. Mladena Smoljanovića i pokušali istražiti najčešće uzroke smrti stanovništva općine Jelsa. - Iz raspoloživih statističkih pokazatelja proizlazi da je u razdoblju od 2001. do 2010. na području općine Jelsa umrlo 512 osoba. Vodeći uzroci smrti su bolesti sustava za cirkulaciju (281) i zloćudne novotvorine (109). Kod muškog spola to je infarkt srca (128), a ženskog moždani udar (153).

Bolja preventiva

Iza njih slijede zloćudne novotvorine pluća za muški spol, a za ženski spol upale pluća ispred zloćudne novotvorine dojke – govori dr. Smoljanović i napominje da su prerane smrti (do 64 godine života) kod muškaraca najčešće povezane s infarktom srca, zloćudnim novotvorinama pluća i bolestima jetre, dok je kod žena istovjetan redoslijed, s tim da su na trećemu mjestu zloćudne novotvorine dojke. Stope smrtnosti na otoku Hvaru, kad govorimo o bolestima sustava za cirkulaciju i zloćudnim novotvorinama, općenito su očekivano više nego na drugim područjima, a jedan od razloga je ukupno veća prosječna starost stanovništva.

Iz zdravstvene statistike za Jelsu, što ju je prezentirao dr. Smoljanović, proizlazi da su kod oba spola visoko smještene smrti zbog ozljeda u prometu ispred smrti od malignih bolesti debelog crijeva. Zanimljivo je da su kod žena koje su imale više živorođenčadi i dulje vrijeme dojenja utvrđene značajno manje stope raka dojke. Naravno, sve ove pokazatelje trebalo bi češće prezentirati ne samo medicinskom osoblju i lokalnoj samoupravi, nego i građanima, a evo što je u smislu bolje preventive sugerirala mr. sc. Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

- Ono što ljudima mogu poručiti jest da vode brigu o svom zdravlju i da sve ono što se smatra “rizičnim faktorima”, kao što su pušenje, masna i žestoka hrana, alkohol, fizička neaktivnost i stres pokušavaju izbjegavati, tj. da žive zdravim stilom života. Važno je naglasiti i potrebu preventivnih pregleda, te pravodobno javljanje liječniku ako se uoče neki simptomi koji pobuđuju sumnju da s njihovim zdravljem nešto nije uredu – kazala je Ninčević, što znači da bi se uz dnevne obveze u većoj mjeri trebali okrenuti sportu i rekreaciji, te mediteranskoj prehrani obogaćenoj svježim voćem i povrćem, što će, vjerujemo, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju biti manje zatrovano umjetnim gnojivima, te raznim herbicidima i pesticidima.

mirko crnčević