Turiste će privlačiti i povrćem iz Faroske hore s oznakom UNESCO-a

Poljoprivredna zadruga “Vrisnik”, nakon konzultacija sa svojim zadrugarima, ali i djelomično provedene ankete s ostalim težacima, podnijela je Upravnome odjelu za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije zahtjev za izradu projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja Faroske hore i Polande (Jelšanskog polja). Ta dva polja obrađuju se tisućama godina i hrane generacije stanovnika otoka, a vrlo su pogodna za sustave navodnjavanja.

− Interes težaka je velik jer se na tom području može uzgajati najraznovrsnije povrće, i to u godišnjim razdobljima kada ga drugdje u Hrvatskoj nema, naravno, uz malo poticaja navodnjavanjem i primjenom najučinkovitijeg načina navodnjavanja “kap na kap”. Vrijednost toga povrća zasigurno bi narasla još više uz dodanu vrijednost koju UNESCO-ova oznaka može donijeti plodovima iz Faroske hore, odnosno Starogradskog polja − kazala je upraviteljica Zadruge Mirna Bojanić Rebac, koja je potaknula podnošenje zahtjeva Županiji.

Poljoprivrednici se odreda raduju projektu

A najjednostavniji i vjerojatno najjeftiniji način izgradnje sustava navodnjavanja jest korištenje postojećeg vodoopskrbnog sustava. U budućnosti su otvorene i druge mogućnosti, kao što je stvaranje otvorenih bazena − retencija, bolje rečeno akumulacija na višem području, te gravitacijsko korištenje vode u dolinama i dolcima, dakle, kvalitetnije skladištenje oborina.

Mirna Bojanić-Rebac zagovara sustav navodnjavanja na Faroskoj hori

Provedeno istraživanje među vlasnicima zemljišta u općini Jelsa pokazalo je njihovo zanimanje da se na nekoliko lokaliteta − Babićevica, Polanda, Nad vodu − priključe na sustav i naprave sustavi za navodnjavanje “kap na kap”. Jednako tako, veliko zanimanje izražavaju i poljoprivrednici s područja Staroga Grada. Samo na lokalitetu zvanom Babićevica, primjerice, javilo se u prvoj fazi petnaestak zainteresiranih, a pogodan je upravo zato što vodovodna cijev prolazi sjevernim rubom toga područja.

Potrebno je napraviti ogranak s cijevi profila 110 mm u dužini od 950 metara, koja bi išla istočnom i južnom stranom obuhvaćenog područja, s tim da se priključci mogu širiti i uokolo predviđenih parcela. Dodatno i ništa manje važno jest da je ta cijev namijenjena poljoprivredi i da se voda ne klorira.

− Ističemo da će uskoro biti postavljena još jedna podmorska cijev Brač − Hvar pa će biti dovoljno vode za potrebe stanovništva i turizma, što ostavlja mogućnost korištenja još većih vodnih kapaciteta u poljoprivredne svrhe. Zainteresirani za priključivanje na sustav navodnjavanja mogu se javiti u Općinu Jelsa, Grad Stari Grad, JU Agenciju za upravljanje Starogradskim poljem i, naravno, u PZ “Vrisnik”, a mi ciljamo na najmanje 30 posto vlasnika zemlje i parcela, odnosno područje veće od 200 hektara, jer na taj bismo način osigurali sufinanciranje 80 posto troškova, dok bi ostatak trebali snositi lokalna samouprava i težaci – dodala je Bojanić-Rebac.

Uz podršku Županije

Hvarski bi sustavi navodnjavanja, kao pilot-projekti, uz potporu Županije, a razrađeni uz pomoć stručnjaka za hidrogeološku problematiku te u suradnji s Hrvatskim vodama i Ministarstvom poljoprivrede, mogli postati modeli i uzori za druge jadranske otoke. To bi donijelo višestruku korist našem najsunčanijem škoju, ne samo zbog dobrobiti od navodnjavanja, nego i kao know-how model, a konačno razrađen projekt bit će i osnova za kandidiranje na natječaje Europske unije.

Zainteresirani i studenti Mario Vranković iz Svirča, inače zaposlenik “Hvarskog vodovoda” iz Jelse, angažirao se na animaciji hvarskih težaka za korištenje sustava navodnjavanja. A u kojoj se mjeri prvi put popularizira novi pristup u otočnoj poljoprivrednoj proizvodnji, svjedoči i to što je Mario Carić, student agronomije u Splitu, za svoj diplomski rad izabrao uzgoj povrća uz navodnjavanje na tri načina − na otvorenom, u zatvorenom prostoru (plastenicima) te na hidroponima, uz izradu troškovnika, to jest cijenu ulaganja i isplativost investicije.