Tri ratna druga: Mislili smo da nas je državni vrh već odavno zaboravio

Odlikovani ratnici ne skrivaju zadovoljstvo ponajprije zato što je sama akcija “Peruča” napokon izvučena iz zaborava, ali i što se njih netko sjetio: - Lijepo je što je “Peruča” napokon priznata od državnog vrha i uvrštena u oslobodilačke akcije HV-a. “Peruča” je bila među prvim uspješnim oslobodilačkim akcijama. Hvala suborcima koji su me predložili za odličje, ali svi koji smo bili u toj akciji dali smo najviše što smo mogli – kaže Ivo Bilobrk.

Snažna detonacija

- Moram priznati da me je vijest o dobivanju odličja Reda hrvatskoga križa ugodno iznenadila. Kada mi je moj tadašnji zapovjednik Željko Cvitković iz skupine “Crna giza” rekao da će me predložiti, ostao sam zatečen. Vjerovao sam da su ne samo nas pojedince nego cijelu akciju “Peruča” svi u državnom vrhu već odavno zaboravili. Drago mi je da nije tako i da “Peruča” dobiva pripadajuće mjesto – veli Stipe Bilandžić.

- Puno je vremena prošlo i teško nam je svima padala šutnja vojnog i državnog vrha o “Peruči”. Zato mi je drago što na obilježavanje 18. obljetnice dolazi Predsjednik države, a s njim i drugi dužnosnici te što se “Peruča” tako vadi iz zaborava. Neopravdano se prešućivala i bila u sjeni, a spada u red najblistavijih oslobodilačkih akcija HV-a – ističe Neven Živaljić.

Josipović stiže na Peruču na poziv veterana 126. brigade i Ante Kotromanovića, Predsjednika saborskog Odbora za ratne veterane i samog sudionika akcije.

Akcija “Peruča” odvijala se 28. siječnja 1993. godine kada je s brane odjeknula snažna detonacija. Prema nebu je kuljao stup gustog crnog dima, a sve do Sinja osjetilo se podrhtavanje poput potresa. Bio je to trenutak kada su prije 18 godina srpski agresori na Hrvatsku ostvarili prijetnju ratnog zločinca Ratka Mladića izrečenu još u rujnu 1991. godine i minirali branu Peruča s namjerom izazivanja najvećeg ekocida na tlu Europe nakon 2. svjetskog rata.

Na svu sreću, srpski zločinci ni srušiti nisu znali, pa se tako nije ostvarila bezumna Mladićeva smrtna prijetnja za više od 20 tisuća stanovnika uz Cetinu nizvodno od brane. Srpski agresori na Hrvatsku pod krinkom JNA predvođeni ratnim zločincem Mladićem okupirali su branu Peruču 17. rujna 1991. godine.

U razgovoru s hrvatskim pregovaračima Mladić je zaprijetio da će, u slučaju napada s hrvatske strane na njegove vojnike, minirati branu, što je zabilježeno TV kamerom. Prijetnja je bila toliko monstruozna da je se u prvi mah nije smatralo realnom. Držeći branu pod okupacijom, Srbi su održavali maksimalni vodostaj jezera Peruča i svaki put u pregovorima s hrvatskom stranom prijetili njezinim rušenjem

Vidjevši srpske snage, branitelji su samoinicijativno otvorili topničku vatru, a okupljeni pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventna postrojba 126. brigade, protuoklopna grupa 141. brigade, Centra za obuku pješaštva i vojne policije spremali su se za napad kada su 28. siječnja u 10.52 Srbi aktivirali 30 tona TNT-a ranije postavljenog u kontrolnu galeriju brane.

Pred naletom branitelja srpski agresori dali su petama vjetra, pa su u akciji oslobođeni HE i brana Peruča te 140 kilometara četvornih do tada okupiranog prostora, uključujući sva naselja do Otišića i Laktaca.